Dva zakona koja predlaže zastupnik Snage Goran Aleksić, jedan o dopunama o zaštiti potrošača, drugi o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, uvršteni na dnevni red pete sjednice Sabora koja počinje u petak nakon ljetne stanke, imaju veliku šansu za uspjeh.
Tako barem smatra Goran Aleksić jer, kaže, “78 potpisa podrške zastupnika koja sam dobio kad sam ih stavljao u saborsku proceduru jamstvo su da bi ti zakoni trebali biti doneseni ako se neki od kolega ne predomisle, a vjerujem da ih ima i više koji ih podržavaju, a nisu se stigli potpisati”.
Izmjene zakona koje bi građanima trebale olakšati život u osnovi se svode na smanjivanje anuiteta u postojećim kreditima i do dvadeset posto, odnosno omogućiti oštećenim dužnicima da na temelju kolektivne presude o švicarcu izvansudski dobiju preplaćene kamate. Prijedlog Zakona o zaštiti potrošača ide u prvo čitanje, a drugi o potrošačkom kreditiranju kojim se smanjuju anuiteti za koje je Aleksić dobio i zeleno svjetlo HDZ-a mogao bi biti usvojen po hitnom postupku.
S HDZ-om je ostalo sporno, tumači Aleksić, “pitanje retroaktivnosti, moj je prijedlog da se zakonom obuhvate ugovori od 1. siječnja 2014. kad su banke morale smanjiti anuitet, a nisu, HDZ, pak, želi od trenutka kad se zakon donese. Ustavni sud zauzeo je stav da retroaktivnost u ovom pravnom poslu nije zabranjena. Što se, pak, tiče prijedloga Zakona o zaštiti potrošača, predlažemo da se omogući povrat preplaćenih kamata i pripadajuće zatezne kamate koji se odnose na ugovore obuhvaćene kolektivnom presudom, a da građani ne moraju ići na sud zbog svakog pojedinačnog ugovora, nego po automatizmu”.
Preplaćene kamate
Aleksić procjenjuje da financijski učinak za građane ova dva zakona iznosi okvirno oko deset milijardi kuna; pet milijardi kuna u ime preplaćenih kamata, a za isto toliko bi se smanjila dobit banaka zbog smanjenja kamatne stope.
Udruga Franak je dobila očitovanje u kojem stoji kako HDZ smatra da je konverzija kredita iz švicarskog franka u eure završen postupak i takav će i ostati. Međutim, HDZ je upozoravao da je Kukuriku koalicija omogućivši konverziju kredita bez detaljnih analiza otvorila mogućnost bankama da pokrenu postupak pred Ustavnim sudom i međunarodnim sudovima. Ustavni sud je prihvatio navode Vlade o prikladnosti izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju kao mjere za ostvarenje postavljenih legitimnih ciljeva - zaštitu građana zaduženih u švicarcima...
Na dnevnom redu u jesenskom zasjedanju Sabora, osim gomile izvješća o radu, od Državnog odvjetništva, Državne revizije, Vijeća za elektronske medije, Upravnog vijeća Hine do HRT-a, naći će se i dvije SDP-ove Interpelacije. Jedna o radu Vlade radi “nečinjenja u vezi s učestalom zlouporabom ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’” koje je predsjedniku Sabora još u travnju podnijelo 28 zastupnika SDP-ovaca. SDP-ovci smatraju da spomen-ploča sa spornim pozdravom vrijeđa žrtve ustaškog logora i režima i da se više nitko u Hrvatskoj ne može praviti da ne zna da je korištenje ustaškog pozdrava zabranjeno...
Interpelacije
Traže da Sabor obaveže Vladu da svojim djelovanjem spriječi korištenje onih simbola koji su zabranjeni na temelju Ustava, zakona i jasne sudske praske te da se utvrdi da je pozdrav ZDS korišten kao službeni pozdrav ustaškog pokreta i simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti. “Budući da se Vlada o našoj Interpelaciji nije očitovala svih ovih mjeseci, očekujemo da to raspravi Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine.
Od Vlade ne dolazi mišljenje jer nisu u stanju sastaviti odgovor koji ne bi izazvao prijepor, zbog čega bi premijer Plenković morao opet zatražiti od tajnice da pripremi nečije razrješenje”, kaže ironično predsjednik SDP-ova Kluba Arsen Bauk. Druga Interpelacija, poslana još u siječnju, vezana je uz renacionalizaciju Ine i privatizaciju 25 posto manje jedne dionice HEP-a kojom se zahtijeva od Sabora da se usprotivi privatizaciji HEP-a radi renacionalizacije Ine.
Most, pak, u saborsku bitku kreće s dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor. Traže zabranu kandidiranja osoba koje su pravomoćnom sudskom odlukom, pa i uvjetno, osuđene na zatvorsku kaznu u trajanju od najmanje šest mjeseci.