StoryEditor
PREDSJEDNIK SABORA

GORDAN JANDROKOVIĆ U VELIKOM INTERVJUU ZA JUTARNJI 'Treba nam nova Vlada do rujna, samo tako ćemo imati demokratski legitimitet'

Velika koalicija ne dolazi u obzir. Točno je da nas čak ni Covid-19 ne može spojiti. Prema nekima od njih moramo zadržati socijalnu distancu
Gordan Jandroković
 Damjan Tadić / CROPIX

Iznimno je važno što prije dobiti Vladu i parlament s obnovljenim demokratskim legitimitetom. Svi koji s pravom navode da su pred državom teške odluke moraju biti svjesni da su ova Vlada i ova parlamentarna većina na kraju mandata - rekao je u razgovoru za Magazin predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Iako je glavni tajnik vladajuće stranke uporno izbjegavao decidiran odgovor na pitanja kad će se raspustiti Sabor i kad će biti izbori, tvrdeći da HDZ nije donio konačnu odluku i da odluka ovisi i o epidemiološkoj situaciji, jasno je da će se izbori održati u srpnju ako se situacija s epidemijom bitno ne pogorša u idućih desetak dana.

O imenima koja će se naći na HDZ-ovim listama za Sabor nije htio reći ni slova, a o mogućnosti postizbornog koaliranja s političkom opcijom Miroslava Škore rekao je da HDZ prati razvoj situacije na tom dijelu političkog spektra te da kod Škore ima ljudi koji su mu zanimljivi, ali i onih s kojima ne vidi mogućnost suradnje. Objasnio je i zašto je prvi put u životu tužio političara, i to ni manje ni više nego šefa oporbe koji ga je nazvao rektalnim alpinistom. “To i nije politička komunikacija, to je najobičniji primitivizam. Takav govor u javni prostor unio je političar koji želi biti premijer!?”

Kada će Sabor biti raspušten i kada će biti izbori?

- Još vam ne mogu dati odgovor iz jednostavnog razloga jer nije donesena odluka o tome. Krajnji ustavni rok je prosinac, to je jedan uvjet. A drugi je da epidemiološka situacija bude takva da se izbori mogu provesti. U ovom trenutku čini se da se stvaraju takvi uvjeti jer su dnevne brojke novooboljelih sve niže, čak i jednoznamenkaste. Na taj način otvara se prostor da se izbori održe u bliskoj budućnosti.

Pod uvjetom da se epidemiološka situacija ne promijeni u bitnom, koji termin izbora biste vi predložili?

- Iznimno je važno što prije dobiti Vladu i parlament s obnovljenim demokratskim legitimitetom. Svi koji s pravom navode da su pred državom teške odluke moraju biti svjesni da su ova Vlada i ova parlamentarna većina na kraju mandata. Ako izbore ne održimo do jeseni i ako tada ne bude epidemioloških uvjeta za njih, s obzirom na to da struka najavljuje mogućnost drugog vala zaraze, onda će nam prijetiti opasnost da ih uopće ne možemo održati do prosinca - kad istječu ustavni rokovi. Tada bi se stvorio opasni problem nedostatka legitimiteta.

Moguć je i scenarij da u rujnu provedemo izbore, ali da nakon njih dulje vrijeme ne možemo formirati saborsku većinu i izabrati novu Vladu, koja bi upravo tada trebala donositi važne odluke. Zato smatram da bi bilo najbolje da se izbori održe čim se stvore epidemiološki uvjeti kako bismo formirali parlamentarnu većinu i Vladu koja bi s obnovljenim demokratskim legitimitetom i s punom političkom snagom već u rujnu mogla donositi potrebne odluke.

A “dosljedna” oporba mjesecima je tražila izbore “u roku odmah”, pa nas onda optužila da ih želimo izbjeći, a sada pak tvrdi da “žurimo” s njima. Nije teško zamisliti da bi najesen opet okrenula ploču i tvrdila da odluke ne smijemo donositi bez obnavljanja demokratskog legitimiteta.

Iz ovoga zaključujemo da smo pred raspuštanjem Sabora. Koje ćete još zakone i važne odluke donijeti prije raspuštanja?

- To nisam rekao. Samo sam iznio procjene što bi bilo dobro. Primarno je da su epidemiološki uvjeti takvi da se u izbore može ići. Dakle, to nije samo pitanje političke volje nego i brige za zdravlje građana. Bude li taj uvjet zadovoljen, onda nema razloga da ne idemo na izbore, no nikakva odluka doista još nije donesena. Idući tjedan svakako ćemo raspraviti rebalans proračuna.

Zagreb, 070520.
Trg svetog Marka,Sabor RH.
Predsjednik Sabora RH Gordan Jandrokovic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX
 

Hoće li zakon o obnovi Zagreba biti izglasan prije raspuštanja Sabora?

- Sabor još nije dobio zakonski prijedlog. Čim ga dobijem, stavit ću ga na raspravu.

A imate li informaciju gdje je u trokutu između Vlade i vaših koalicijskih partnera - HNS-ova ministra graditeljstva i gradonačelnika Milana Bandića - zapeo prijedlog zakona?

- Riječ je o vrlo kompleksnom zakonu kojim se mora osigurati pomoć građanima koji su ostali bez svojih domova, a i velika sredstva za obnovu škola, vrtića, bolnica, crkava, muzeja, spomenika kulture… Dakle, radi se o milijardama. I iznimno je važno da takav zakon bude razrađen do posljednjeg detalja, da bude pravedan i da ga možemo efikasno provoditi. Vjerojatno je to razlog zašto to ide nešto sporije.

Dakle, moguće je da do izbora ne bude izglasan taj zakon?

- Očekujem da će biti izglasan.

Kako biste najpreciznije opisali reakciju Milana Bandića i njegove gradske uprave nakon potresa? Svi su naime očekivali brzu reakciju i brzu sanaciju…

- Treba biti realan. Paralelno su nas pogodili i koronavirus i potres, Hrvatska se suočila s najtežom kriznom situacijom poslije Domovinskog rata. Normalno je da ljudi očekuju da država stane iza njih, da im pomogne. I država se u slučaju koronakrize pokazala učinkovitom, naša je reakcija bila jedna od najboljih u Europi, pa i u svijetu. Što se tiče potresa, čini se da je u Zagrebu došlo do određenog zastoja.

Je li sve što se događalo poslije potresa bilo pokazatelj onoga što se prije naslućivalo - da je Bandić politički potrošen?

- Vrijeme će pokazati koji su potencijali Milana Bandića. Mi smo koncentrirani na izazove na nacionalnoj razini.

Da, imate državu kojoj prijeti gospodarski kolaps. Što se sve reže u proračunu?

- Ne slažem se s ocjenom da nam prijeti gospodarski kolaps, jer je Hrvatska danas puno jača nego što je bila prije ekonomske krize 2008. godine, a i financijski je, na sreću, daleko stabilnija nego na početku mandata naše Vlade. Nađeni su modeli financiranja troškova države, koja je na dosad neviđen način stala iza radnih mjesta u privatnom sektoru.

Država je pokrila troškove za plaće oko 600 tisuća radnika, poduzetnike je oslobodila plaćanja doprinosa te poreza na dobit i dohodak, a u pripremi je i rezanje parafiskalnih nameta. Dakle, ovakva pomoć države gospodarstvu dosad nije viđena i mislim da zaslužuje poštovanje. Država je pokazala učinkovitost ne samo na području zdravstvene zaštite i sigurnosti svojih građana nego i u očuvanju radnih mjesta.

A ministarstva će sigurno unutar svojih proračuna učiniti sve uštede koje su u ovom trenutku moguće. Izdržat ćemo nekoliko mjeseci i potom započeti sa snažnim rastom, što prognozira i Europska komisija, stavljajući nas među pet najbrže rastućih gospodarstava u EU 2021. godine.

Hoće li se rezati plaće i broj zaposlenih u javnom sektoru? Jesu li pod upitnikom mirovine?

- Za ovu godinu predviđa se pad BDP-a od devet posto, ali ohrabruje to što se već za iduću godinu najavljuje snažan rast gospodarstva iznad sedam posto. Dakle, situacija je bolja nego što se u prvi mah činila. U tijeku su pregovori sa sindikatima i vjerujem da će i oni pokazati razumijevanje i solidarnost s radnicima u privatnom sektoru, i da ćemo doći do pravednog rješenja. Što se tiče mirovina, one su neupitne.

Ponavljam, Hrvatska je danas financijski puno jača nego u vrijeme prošle krize. Zadnja obveznica od preko 1,4 milijarde eura izdana je uz kamatu od samo 0,7 posto, što pokazuje da nam financijske institucije vjeruju. Najnovije brojke su ohrabrujuće, raste broj fiskaliziranih računa, dio gospodarstva dobro funkcionira. Slijedi otvaranje kafića, restorana, hotela i nadam se da će i turistička sezona biti bolja nego što se činilo.

Dakle, radnici u javnom sektoru ne trebaju biti zabrinuti ni za svoje plaće ni za radna mjesta jer Vlada očekuje da se sindikati odreknu samo ranije dogovorenog povećanja plaća?

- O tome će vam precizno govoriti oni koji sudjeluju u pregovorima. Moja je politička poruka da moramo biti solidarni, moramo biti pravedni i moramo živjeti s onim što imamo.

Hoće li HDZ iskoristiti ovaj trenutak u kojem vlada gotovo pa konsenzus o potrebi teritorijalnog i administrativnog preustroja zemlje?

- Nisam siguran da postoji konsenzus o tome kako riješiti to pitanje. I u Slovačkoj, Austriji ili Mađarskoj općine se broje u tisućama. Dakle, nije to samo pitanje njihova broja nego i funkcionalnosti i fiskalne održivosti, ali i sposobnosti njihovih čelnika.

Ima općina koje su procvale u ovih nešto manje od 30 godina, a ima i onih koje ne funkcioniraju, koje nisu samoodržive. U takvim slučajevima treba razmišljati o njihovu povezivanju s drugim općinama. A što se tiče županija, ne razmišljamo o njihovu ukidanju, nego o daljnjoj decentralizaciji.

Iz svih vaših dosadašnjih odgovora nisam primijetio neku najavu ozbiljnijih reformi i rezanja državne potrošnje, a trebat će vraćati golem novac koji je sada posuđen. Gdje planirate štedjeti?

- Rebalansom proračuna utvrdili smo prioritete. Cilj je ne zaustavljati državne investicije koje su važne za rast i razvoj. Isto tako, postavio bih vama i građanima pitanje: u javnom sektoru imamo zdravstvene radnike, imamo vojsku, policiju, vatrogasce, civilnu zaštitu, učitelje… kome biste vi u ovom trenutku rezali, a da ne prekršite načelo pravednosti? To su ljudi koji su u posljednja dva mjeseca za državu i za građane obavili ogroman posao.

Najlakše je ovako široko reći da treba rezati svima. Oni koji su važni za funkcioniranje sustava, primarno oni koji sada brinu za naše zdravlje i za našu sigurnost, trebaju biti i dobro plaćeni. Dakle, u ovom trenutku uštede veće od ovih nisu bile realne. Uostalom, mislim da je i za nove reforme ključno obnavljanje demokratskog legitimiteta.

Je li realno očekivati da će se ova školska godina završiti iole normalno ili će učenici kraj školske godine dočekati ispred televizora?

- Situacija koja nam se dogodila je tako nenormalna da je teško očekivati da će sve ostati normalno. Sama epidemija izazvala je veliku krizu ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu. A mi smo paralelno s time u glavnom gradu imali potres koji je pogodio gotovo milijun stanovnika, a 25 škola ima potpunu ili djelomičnu zabranu korištenja.

Dakle, ne možemo sad očekivati da netko mahne čarobnim štapićem i da sve odjednom bude kao što je bilo. Država je pokazala visoku razinu prilagodljivosti i učinkovitosti jer se nastava počela održavati online. Jedan sin mi je u osnovnoj školi, a drugi na fakultetu, oni svakodnevno rade, imaju nastavu, predavanja.

Zasad je i bolje nego što smo mislili da će biti. Situacija je toliko neobična i drugačija od svega što smo dosad iskusili, pa je razumljivo da ćemo odgovore na neka pitanja pronaći u idućim danima i tjednima.

No, je li se moglo bolje?

- Treba ponoviti da je država dosad učinila jako puno na svim područjima. Jedna Švedska ima 2,5 puta više stanovnika od Hrvatske, a 35 puta više umrlih. Belgija ima tri puta više stanovnika, a čak 100 puta više umrlih nego Hrvatska. Znači, država je u ovoj krizi pokazala veliku učinkovitost, naš zdravstveni sustav pokazao se jak. Ne bismo smjeli već sutra zaboraviti što se sve dogodilo posljednjih mjeseci i kako smo odlično odgovorili na krizu.

Imenovani ste za voditelja izbornog stožera HDZ-a. Jeste li počeli slagati liste za parlamentarne izbore?

- Ovo je četvrti put da sam na čelu izbornog stožera: 2016. godine pobijedili smo na parlamentarnim, 2017. na lokalnim i 2019. na europskim izborima. Imamo puno iskustva i dobar tim, ali izborni stožer ne bavi se listama. O njima odlučuju Predsjedništvo i Nacionalno vijeće HDZ-a. O listama će se razgovarati kad za to dođe vrijeme i na njima će biti naši politički najsnažniji ljudi.

Hoće li na listama za Sabor biti mjesta za lidere Opcije za promjene sada nakon što su izgubili na unutarstranačkim izborima?

- Ponavljam, na listama će biti najsnažniji političari HDZ-a.

Biste li Predsjedništvu stranke preporučili da na listu stave Miru Kovača ili Davora Ivu Stiera?

- Svoje stavove prvo ću iznijeti vodstvu stranke.

Hoćete li biti jedan od nositelja HDZ-ovih lista, recimo u svojoj, II. izbornoj jedinici?

- Kao što sam rekao, te odluke još nismo donijeli.

Ako već ne možete reći tko će biti na listi, možete li barem reći tko sigurno neće biti? Je li realno očekivati da će na listama biti i ministri koji su Vladu morali napustiti zbog afera, poput Gabrijele Žalac ili Gorana Marića?

- Odgovore na sva pitanja dobit ćete kad za to dođe vrijeme.

S kime biste najradije formirali novu parlamentarnu većinu?

- Idemo korak po korak. Prvo ćemo pobijediti na izborima i od predsjednika države tražiti mandat za formiranje Vlade, a ovisno o strukturi parlamenta donijet ćemo odluku s kime ćemo koalirati. U ovom vam trenutku mogu reći da razgovaramo s onim ljudima i strankama s kojima smo izašli i na izbore 2016. Kao i tada, surađivat ćemo po pojedinim izbornim jedinicama.

Što će biti s vašim sadašnjim partnerima iz koalicije poput HNS-a i Milana Bandića?

- O tome s kime ćemo surađivati nakon izbora mogu govoriti tek nakon što vidimo izborne rezultate.

Načelno nemate ništa protiv poslijeizborne suradnje sa strankom, a možda i širom koalicijom koju će predvoditi Miroslav Škoro?

- Što se tiče Miroslava Škore, pratimo razvoj situacije na tom dijelu političkog spektra. Prvo moramo vidjeti kako će se cijela ta scena strukturirati, pa ćemo onda moći reći što i kako. Ima tu ljudi koji su nam zanimljivi, pojedinaca koji su kvalitetni, ali ima i ljudi za koje ne vidim mogućnost suradnje s HDZ-om.

Ako Škoro uspješno dovrši pregovore, s njim će u “paketu” doći i neki od vaših bivših partnera poput Zlatka Hasanbegovića, Hrvoja Zekanovića i Mosta. Možete li zamisliti ponovnu koaliciju s njima?

- Upravo zato i kažem da je teško odgovoriti na vaše pitanje prije nego što vidimo koje će se političke platforme povezati.

Znači: Škoro “in”, ostali “out”?

- Vidjet ćemo nakon izbora.

Hoće li zbog ove krize uzrokovane epidemijom HDZ ozbiljno razmisliti i o koaliciji sa SDP-om?

- Ne. Velika koalicija ne dolazi u obzir.

Vas čak ni Covid-19 ne može spojiti?

- Ne. Prema nekima od njih moramo zadržati socijalnu distancu.

Predsjednik ste Sabora i glavni tajnik vladajuće stranke, zašto ste odlučili pokrenuti tužbu protiv šefa opozicije Davora Bernardića nakon što je rekao da ste rektalni alpinist? Među političarima naime često padaju teške riječi…

- Nikad nikoga dosad nisam tužio. Ni političara ni novinara. No, ono što je izrečeno izašlo je iz svih okvira prihvatljive političke komunikacije. Jer to i nije politička komunikacija, to je najobičniji primitivizam. Ne znam koji su motivi Davora Bernardića, no za čovjeka koji vodi najveću oporbenu stranku i koji pretendira na mjesto premijera, pokazao je nezrelost i neciviliziranost.

Upotrijebio je govor s margina društvenih mreža, onaj govor nad kojim se građani zgražaju i od kojeg osjećaju nelagodu. Takav govor u javni prostor unio je političar koji želi biti premijer!? Bernardić je ne samo kao političar nego i kao čovjek pokazao neodgovornost. Nije uvrijedio samo mene nego i moju obitelj. Moju djecu, moje roditelje, moju suprugu. I ja mu to nikad neću zaboraviti. Budući da ne želim ići u blato s frustriranim čovjekom, jedini način da zaštitim svoju čast i ugled jest tužba.

Kako vam zasad izgleda suradnja s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem?

- Predsjednik Republike trebao bi biti predstavnik svih građana. Sam je kazao da će se tako i ponašati. Međutim, očito je od toga odustao. Ona njegova apsolutno neprihvatljiva izjava u Jasenovcu, da spomen-ploču s imenima poginulih hrvatskih branitelja treba “baciti”, bila je nulta točka nakon koje su se ponovno rasplamsali ideološki prijepori u trenutku kad se borimo s epidemijom i kad su pred nama veliki ekonomski izazovi. Takvo omalovažavanje žrtava Domovinskog rata te takva vrsta podjela u društvu Hrvatima ne trebaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 02:56