ISTRAŽIVANJE

Gotovo 80% poduzeća bi ponovno ulagalo u Hrvatsku: Porast od 20% u usporedbi s 2019. godinom

38% sudionika očekuju povratak na „uobičajene“ promete tek 2022. godine, a njih 14 % čak 2023. godine ili kasnije
Thomas Sichla
 Damir Krajac/Cropix

Spremnost poduzeća za ponovno ulaganje u Hrvatsku snažno je poraslo.

2019. godine je samo oko polovice ispitanih poduzeća (54%) bilo spremno ponovno ulagati u Hrvatsku. Rast vlastitog poduzeća i izgledi za tekuću godinu ocjenjuju se pozitivnijima od trenutne općenite gospodarske situacije u Hrvatskoj. Ocjenjivanje prednosti lokacije slično je kao i proteklih godina: pozitivnim se ocjenjuje članstvo u EU-u, kvalificiranost radnika i akademsko obrazovanje. S druge strane prevladava veliko nezadovoljstvo s borbom protiv korupcije i kriminala, transparentnošću javnih natječaja i pravnom sigurnošću. U ovogodišnjem gospodarskom istraživanju poduzeća su također navela koji rizični čimbenici mogu negativno utjecati na gospodarski razvoj u narednih dvanaest mjeseci: tu ulaze gospodarsko-politički okvirni uvjeti, manja potražnja i nedostatak stručnog kadra, priopćeno je iz Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

- Rizični čimbenici se smanjuju i gospodarski su izgledi bolji: Za to se zalažemo i mi kao Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) u našoj ulozi najvećeg bilateralnog gospodarskog saveza u zemlji. U dijalogu s relevantnim državnim tijelima i u redovnoj razmjeni iskustva s našim članovima zalažemo se za uspostavljanje odnosno jačanje okvirnih uvjeta koji pogoduju poduzećima kako bi se na taj način poticala atraktivnost zemlje kao lokacije za ulaganje, pojasnio je dr. Thomas Sichla, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, prilikom prezentacije rezultata 9. lipnja 2021. godine u Zagrebu.

74 % poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju ponovno bi odabralo Hrvatsko kao lokaciju za ulaganje. Ovdje se bilježi porast od 20 % u usporedbi s 2019. godinom. Time je porastao broj poduzeća koja bi ponovno ulagala u Hrvatsku na razinu do 2017. god. kada je taj udio uvijek iznosio oko 80 %. Hrvatska je četvrtu godinu zaredom kao lokacija za ulaganja među 20 zemalja Srednje i Istočne Europe na 8. mjestu. Znatno bolje stoji susjedna zemlja Slovenija (4. mjesto), a lošije Mađarska (10. mjesto), Srbija (11. mjesto), Crna Gora (14. mjesto) i Bosna i Hercegovina (17. mjesto.). Najatraktivnije zemlje su Estonija, Češka i Poljska.

Analizom gospodarskog istraživanja utvrđuje se da je udio poduzeća koja aktualnu gospodarsku situaciju ocjenjuju negativnom pao u usporedbi s 2019. god. sa 61 % na 49 %. Gotovo polovica poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju polaze od toga da se i tijekom 2021. god. neće promijeniti izgledi za gospodarstvo.

Pozitivnije od gospodarskog istraživanja sudionici istraživanja ocjenjuju vlastitu poslovnu situaciju i poslovna očekivanja. Tako je udio poduzeća koji svoju aktualnu poslovnu situaciju ocjenjuju dobrom porastao s 27% u 2019. na 44% u 2021. Samo 10% sudionika ocjenjuju svoju poslovnu situaciju lošom, a većina od 46 % zadovoljavajućom (2019.: 60%). Slična očekivanja ima i 15 zemalja Srednje i Istočne Europe koje su sudjelovale u istraživanju u kojima je istovremeno provedeno istraživanje. Među njima 42% svoju aktualnu poslovnu situaciju ocjenjuju dobrom, a samo 11% lošom. Ove godine uz to 43% poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju očekuju poboljšanje svoje poslovne situacije.

Prvi put je poduzećima postavljeno pitanje i o vlastitoj procjeni kada bi se moglo računati s povratkom na „razinu prije krize“. 38% sudionika očekuju povratak na „uobičajene“ promete tek 2022. godine, a njih 14 % čak 2023. godine ili kasnije. Oko trećina poduzeća je već postigla promet prije krize.

Osim toga, polovica sudionika gospodarsko-političke okvirne uvjete u Hrvatskoj smatra najvećim rizičnim čimbenikom u gospodarskom razvoju u narednih dvanaest mjeseci. Za 43% poduzeća sve manja potražnja predstavlja drugi najveći poduzetnički rizik. Na trećem mjestu poduzetnici navode nedostatak stručnog kadra s 42%. Manje rizični su pak infrastruktura (2%), devizni tečaj (8%) i trgovačke barijere (14%).

Više od trećine poduzeća (35 %) računa sa sve većim brojem svojih zaposlenika u 2021. god. (2019.: 29%). Broj poduzeća koja navode manji broj zaposlenika je s 16 % u 2019. god. pao na 11 % u 2021. god. Uz to većina sudionika istraživanja (53 %) očekuje da se broj njihovih zaposlenika neće promijeniti 2021. god. u usporedbi s 2020. god. (2019.: 55 %), dodaje se u priopćenju Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Najvažniji rezultati istraživanja

Gospodarska situacija i očekivanja

- 43 % sudionika istraživanja ocjenjuje sadašnju gospodarsku situaciju u Hrvatskoj zadovoljavajućom. Gotovo jedna trećina sudionika istraživanja izglede za hrvatsko gospodarstvo ove godine smatra lošijima od prethodne godine. Polovica sudionika istraživanja očekuje da 2021. god. neće doći do promjena poslovne situacije njihovih poduzeća u usporedbi s proteklom godinom.

Kriza uzrokovana koronavirusom

- 30 % ispitanih poduzeća je u trenutku istraživanja već ponovno postiglo razinu prometa iz godina prije krize, taj udio bi do kraja godine mogao porasti na 45 %. Nasuprot tome međutim više od polovice tvrtki očekuje povratak na raniju razinu prometa tek iduće godine ili još kasnije.

Zapošljavanje, ulaganje

- Broj poduzeća koja bi Hrvatsku ponovno odabrala kao lokaciju za ulaganje je s 54 % u 2019. god. porastao na 74 % u 2021. god. Polovica poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju računa za 2021. god. s istim izdacima za ulaganja. Više od trećine poduzeća (35 %) računa za 2021. god. s većim brojem zaposlenika.

Kvaliteta lokacije

- Broj poduzeća koja bi Hrvatsku ponovno odabrala kao lokaciju za ulaganje je s 54 % u 2019. god. porastao na 74 % u 2021. god. Time je Hrvatska malo ispod prosjeka prethodnih godina (80 %). Hrvatska je četvrtu godinu zaredom među 16 zemalja Srednje i Istočne Europe na 8. mjestu.

Rizici u gospodarskom razvoju

- Polovica sudionika gospodarsko-političke okvirne uvjete u Hrvatskoj smatra najvećim rizičnim čimbenikom u gospodarskom razvoju u narednih dvanaest mjeseci. Za 43 % poduzeća sve manja potražnja predstavlja drugi najveći poduzetnički rizik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. kolovoz 2022 00:19