Birači su u nedjelju u čak 34 grada promijenili gradonačelnike, a od toga je čak 13 nezavisnih kandidata. Ukupno je na ovim izborima pobijedilo 18 nezavisnih kandidata, što je šest više nego na prošlim izborima.
HDZ je i dalje stranka s uvjerljivo najviše gradonačelnika, ali na ovim izborima su ostali na istoj brojci - 59, a tek jedan grad više nakon ovih izbora ima SDP - 22. Jedina stranka koja je povećala svoj portfelj je IDS, koji je osvojio Buje i sada ima devet gradonačelnika
Uz pet posto manju izlaznost nego prije dva tjedna, ali gotovo identičnu (41,44%:41,65%) onoj prije četiri godine, građani 54 grada izabrali su u drugom krugu lokalnih izbora svoje gradonačelnike. Iako se ne bi reklo kada se gleda Zagreb i veće gradove (izuzev, naravno, Splita i Dubrovnika), najveća zanimljivost ovih izbora jest boom novih lica koja su se građanima uspjela nametnuti kao pravi izbor i prilika za promjenu. U drugom krugu su, tako, čak 34 grada dobila nove gradonačelnike, plus njih 17 u prvome, što znači da je gotovo polovica gradova (51) napravila gradonačelnički make-over. Ono što će se u velikim strankama svakako pomno analizirati, i sigurno im već zadaje ozbiljne glavobolje, jest i sve izraženiji i jači trend rasta popularnosti nezavisnih kandidata koji ruše gradonačelnike s jakim stranačkim backgroundom. Na prošlim izborima smo tako dobili 12 nezavisnih gradonačelnika, a na ovima 18 - pet u prvom i čak 13 u drugom krugu.
Prvi u povijesti
Nezavisni kandidati ujedno su jedina politička opcija koja raste, dok stranke, osim IDS-a koji će u ovom mandatu imati jednog gradonačelnika više, bilježe stagnaciju ili pak pad popularnosti među biračima.
Najbolje plasirani nezavisni gradonačelnik drugog kruga izbora je stari-novi gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok, za kojega je u nedjelju glasalo 68,50 posto birača u Varaždinu. I dok Čehok i nije imao uvjerljivog protukandidata te se njegova pobjeda i očekivala, nezavisni Mario Rajn uspio je srušiti dugogodišnjeg gradonačelnika Križevaca, bivšeg predsjednika HSS-a Branka Hrga. No, najzanimljivija i jedna od politički najtežih pobjeda je ona Marka Jelića koji je uvjerljivo pobijedio Josipu Rimac u Kninu. Jelić je tako ušao u povijest kao prvi gradonačelnik Knina koji nije iz HDZ-a. Doduše, svojevremeno je bio član HDZ-a, no izašao je iz stranke jer, kaže, kao intelektualac ne može biti član niti jedne stranke.
Iako je HDZ i dalje uvjerljivo najjača stranka po broju svojih gradonačelnika te je u prvom krugu krenuo žestoko, osvojivši dvostruko više gradova nego na prošlim izborima, nakon drugog kruga opet je ostao na istoj brojci koju je imao do ovih izbora - 59 gradonačelnika - izgubili su 12 gradova i isto toliko novih osvojili. Ista je stvar i sa SDP-om, koji je do ovih izbora imao 21 svojeg gradonačelnika (ne računamo u njihovu kvotu Opatiju i Ivu Dujmića koji je par mjeseci prije izbora izašao iz stranke), da bi nakon izbora završio na 22 gradonačelnika. IDS nakon ovih izbora ima gradonačelnika više nego u prošlom mandatu, a deveti je Fabrizio Vižantin, novi gradonačelnik Buja.
Nakon katastrofe u prvome krugu, u kojemu su od osam gradova, koliko su imali u prošlom mandatu, osvojili samo jedan (Ivanec, Milorad Batinić), HNS je u drugom krugu uspio ipak popraviti rezultat. I dalje su u gubitku, ali ipak ne tako drastičnom - sada imaju pet svojih gradonačelnika. I HSS se popravio u drugom krugu, pa sad imaju četiri gradonačelnika, dva manje nego u prethodnom mandatu.
Iako mali grad, Metković je jedna od politički vrlo važnih HDZ-ovih pobjeda. No najviše, naravno, slave jer su konačno dobili i jedan veliki grad. Pobjeda Andre Krstulovića Opare nad Željkom Kerumom u drugom krugu bila je također prilično tijesna - razlika je nešto manje od dva posto, odnosno 1089 birača (Opara je osvojio 26.642 glasa, a Kerum 25.553), a Kerum za svoj poraz ne krivi “uvozne” birače nego krađu vidi u čak 9,51 posto nevažećih listića za koje tvrdi da su bili njegovi glasovi, te traži novo prebrojavanje i izbore.
Bolni porazi
Dubrovnik je također jedna od važnijih HDZ-ovih pobjeda, ponovo imaju svog gradonačelnika - Matu Frankovića, baš kao i Makarska u kojoj je njihov Jure Brkan uspio smijeniti SDP-ovca Tonća Bilića te Kutina u kojoj je Zlatko Babić pobijedio SDP-ova gradonačelnika Andriju Rudića. U drugom krugu HDZ je SDP-u uspio preoteti i Daruvar i Oroslavje, a nakon ovih izbora novi HDZ-ovi gradovi su i - Beli Manastir, Garešnica, Hrvatska Kostajnica, Novska, Kraljevica i Đakovo.
S druge strane, uz Knin i Gospić, HDZ bilježi još nekoliko bolnih poraza na ovim izborima. Tu su prvenstveno gradovi koje im je oteo SDP - Ploče, u kojima je Krešu Vejića pobijedio Mišo Krstičević, potom Slatina (Denis Ostrošić), Donja Stubica (Nikola Gospočić), Vrbovec (Denis Kralj), Ogulin (Dalibor Domitrović), i Trogir (Ante Bilić).
Dosad HDZ-ovo Dugo Selo za novog je gradonačelnika izabralo HNS-ovca Nenada Paniana, Leona Žulja u Valpovu je smijenio nezavisni Mato Šutalo, a nezavisnog Darija Zurovca izabrali su i građani Svete Nedelje.
Osim Splita, u kojem je do posljednjeg trenutka bilo krajnje napeto i neizvjesno, ovi izbori nisu donijeli veća iznenađenja što se tiče velikih gradova. Rijeka je i ovaj put uvjerljivo izabrala Vojka Obersnela koji je osvojio 55,59 posto glasova, 13 posto više od svog protukandidata, nezavisnog Hrvoja Burića.
Sva tri gradonačelnika velikih gradova koji su obranili mandat osvojili su ga s manje gradova nego na prošlim izborima. Bandićevo je ime u Zagrebu u odnosu na 2013. zaokružilo 23.118 birača manje, Obersnela u Rijeci 3.411 glasova, a Ivana Vrkića u Osijeku 3.926.
Kerumu je prije četiri godine izmaknuo drugi krug, a ove je godine u drugom dobio gotovo dvostruko glasova više u odnosu na prvi krug 2013.
Između dva kruga nije došlo do drastičnih preokreta rezultata kao što je to bilo 2013. godine
Za razliku od izbora 2013., na kojima je 2. krug donio neke prilično spektakularne preokrete - sjetimo se samo pobjede Ivana Kovačića u Omišu, ovi su prošli prilično predvidljivo i bez takvih drama. Situacija se u drugom krugu okrenula u deset gradova, ali riječ je o doista malim razlikama pa se ni ne može govoriti o nekakvim preokretima.
Tu je, prije svega, Metković, u kojemu je u prvom krugu Katarina Ujdur vodila za nešto manje od dva posto, da bi u drugome izgubila čak i s manjom razlikom nego što se očekivalo (1,40%), s obzirom na to da je Stipe Gabrić Jambo pozvao sve svoje birače (13% u 1. krugu) da glasaju za Dalibora Milana.
Podjednako tijesna je bila i situacija u Opatiji, u kojoj je gradonačelnik Ivo Dujmić u prvom krugu zaostajao za SDP-ovim Fernandom Kiriginom, da bi u drugome ipak prevagnulo na njegovu stranu, s istih jedan posto prednosti.
Bivša obnašateljica dužnosti gradonačelnika Sinja Kristina Križanac uspjela se, nakon smjene zbog nedonošenja proračuna i postavljanja Vladina povjerenika na čelo Sinja, u drugome krugu vratiti na čelo grada. Prvi krug završila je sa zaostatkom od dva posto iza HDZ-ove Ivane Pavić, no u drugome ju je pobijedila s četiri posto prednosti.
Sada već bivši gradonačelnik Hvara Rino Budrović je, pak, u drugi krug ušao sa prednošću od dva posto, no nezavisni Rikardo Novak ga je ipak pobijedio, i to sa šest posto prednosti.
Jedan od većih preokreta dogodio se, pak, u Dugom Selu, u kojem je HDZ-ov Darjan Budimir u drugi krug ušao sa 12 posto prednosti ispred nezavisnog Nenada Paniana, da bi na kraju ipak izgubio s pet posto zaostatka. HDZ-ova Sanja Marković u Ogulinu je izgubila nakon prednosti od šest posto, kao i Damir Halužan u Svetoj Nedelji, kojega je na kraju nezavisni Dario Zurovec pobijedio s osam posto prednosti.
Leon Žulj izgubio je gradonačelničku poziciju u Valpovu sa 11 posto zaostatka iza nezavisnog Mate Šutala, iako je u drugi krug ušao s gotovo šest posto prednosti, dok je Petar Krmpotić izgubio Gospić s dva posto zaostatka iza pravaša Karla Starčevića, a toliku je prednost imao nakon 1. kruga. HDZ-ov Ivan Roštaš izgubio je u Slatini od SDP-ovog Denisa Ostrošića za osam posto glasova, nakon što je u drugi krug ušao s jedan posto prednosti. (gradonačelnik.hr)