OTEŽANA DJELATNOST

Gotovo svi objekti koji su dio kulturne baštine drevnog Siska oštećeni su u potresu

Stradala su krovišta objekata, pročelja, zabati i fasade kao i unutarnji dijelovi zgrada, ali i predmeti Gradskog muzeja Sisak
Holandska kuća
 Marko Todorov/Cropix

Sisak spada među najstarija naselja Hrvatske, a tragovi njegove urbane naseljenosti mogu se pratiti od 4. stoljeća prije Krista čemu danas svjedoči materijalna i nematerijalna baština koju su tadašnji ‘Siščani’ ostavili za sobom. Nažalost mnogo toga oštećeno je u nedavnom potresu.

"To je specifičnost ovog prostora jer ljudi često zaboravljaju da se na njemu živi više od 6000 godina u kontinuitetu” izjavio je za Hinu ravnatelj Gradskog muzeja Siska Vlatko Čakširan.

Gradski muzej Sisak središnja je muzejska ustanova grada Siska koja pod svojim “krilima” čuva Info-centar industrijske baštine Siska Holandsku kuću, Barutanu - izložbeni postav Domovinskog rata, arheološke lokalitete Siscia in situ i sv. Kvirin te utvrdu Stari grad.

Stari grad

“Nažalost gotovo svi objekti kojima upravlja naša institucija oštećeni su u potresu što nam otežava muzejsku djelatnost”, kaže Čakširan.

Stradala su krovišta objekata, pročelja, zabati i fasade kao i unutarnji dijelovi zgrada, ali i predmeti arheološkog, etnografskog, kulturno - povijesnog i likovnog odjela. Međutim, kada se šteta zbroji, najviše je stradala utvrda Stari grad, poprište slavne bitke kod Siska 1593. godine u kojoj je habsburška porazila osmansku vojsku.

Svi dimnjaci su popadali i napravili štetu na krovištu i u unutrašnjosti utvrde te je otpao i dio pregradnih zidova, a oni koji su ostali stajati su napukli.

“Popucali su i svi nadvoji nad ulazima u pojedine kule, dok je dio nadvoja južne kule otpao”, opisuje Čakširan dio štete na starom Starom gradu. Smatra da je s obzirom na starost, utvrda još i dobro prošla.

Utvrda Stari grad na ušću rijeke Kupe u Savu štiti Sisak od 16. stoljeća, međutim Čakširan smatra kako se stavljanjem utvrde samo u lokalni ili najviše u hrvatski kontekst, umanjuje njezina vrijednost.

“Ona prije svega ima jasan europski kontekst, jer je u vrijeme bitke s Osmanlijama ona branila i Europu, a ne samo naš prostor.”

U njezinoj izgradnji sudjelovali su talijanski i renesansi majstori, a u samoj bitci su sudjelovali Hrvati, Austrijanci, Mađari, Slovenci i mnogi drugi te su nakon bitke za jedno vrijeme zaustavljeni snažniji osmanski prodori u srednju Europu.

“Smatram da takav kontekst može samo doprinijeti promociji utvrde i grada Siska jer nas povezuje sa srednjoeuropskim obzorom”, tvrdi ravnatelj.

Kada se približimo sadašnjosti, Sisak je od polovice 19. stoljeća počeo intenzivan razvoj obrtničke proizvodnje, riječne trgovine, željezničkog prometa i industrijalizacije. Već početkom 20. stoljeća Sisak je nosio titulu industrijskog grada.

Holandska kuća

Sve to objedinilo se u Info-centru industrijske baštine Siska - Holandskoj kući, jedinstvenoj po tome što po stilu građenja podsjeća na nizozemsku arhitekturu.

Prostor Holandske kuće u Rimskoj ulici je prije same realizacije projekta bila godinama zapostavljena ruina koja bi se pri ovom potresu vjerojatno urušila. Čakširana je upravo to potaknulo da osmisli projekt koji će djelovati na njegovu revitalizaciju, a pri tome će doprinijeti ukupnom razvoju grada.

“Nastojao sam ukazati na to kako su baštinski kapaciteti prilika da se grad kvalitetnije razvija i da se djelomično nadomjeste gospodarski resursi preko kojih je grad bio prepoznat.”

Holandska kuća predstavlja upravo to - priču o gospodarskoj važnosti Siska i o njegovim kapacitetima bogate industrijske baštine, koju bez obzira na kolaps industrije unazad 30 godina, još uvijek ima.

“Ona je pozitivan primjer u pokušaju regeneracije postindustrijskog grada koji se može iskoristiti i u drugim sredinama”, izjavljuje Čakširan.

Međutim u potresu 29. prosinca 2020. zgrada je pretrpjela znatnu štetu. Iako s ulice izgleda kao da ništa nije stradalo, stradalo je krovište, ali i prostor Zbirke Kraker te pomični paneli koji su dio stalnog postava. Nepovoljni vremenski uvjeti nastaloj situaciji nisu pogodovali te je voda koja je ulazila kroz oštećeno krovište pronašla put sve do prizemlja zgrade.

“Iako je kuća stradala u potresu očekujem da se ona što prije obnovi i postane okosnica turističke promocije grada”, zaključuje ravnatelj. Sanacije su počele vrlo brzo nakon potresa, no neki segmenti se ne mogu odraditi zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i postojane trešnje koja svako malo uzdrma grad.

Vremenski ne može predvidjeti koliko će sanacija trajati za pojedini objekt, ali sa sigurnošću tvrdi kako će se najduže obnavljati utvrda Stari grad.

Novi početak

“Kako sam uvijek optimističan tako mislim da će se grad izdići i iznad toga. Sisak se kroz povijest uvijek podizao, a to vidimo i po elementima u gradskom tkivu”, a tome svjedoči sva kulturna baština grada koja je nastala u vrijeme kada je Sisak u povijesti bio bitan.

“Mislim da bi i se i ovaj potres mogao iskoristiti za ponovno podizanje na višu razinu,” tvrdi Čakširan koji je s riječi već krenuo na djela.

Netom nakon potresa, Gradski muzej Sisak pokrenuo je akciju prikupljanja starih razglednica grada “Sisak prije potresa” s ciljem poticanja na promišljanje o daljnjem razvoju grada kroz očuvanje njegovog urbanog identiteta.

“Akcija je također nastala i kao reakcija na ideje o neselektivnom rušenju zgrada po Sisku”, naglašava smatrajući kako je dužnost Gradskog muzeja Sisak da zastupa stavove vezane uz očuvanje baštinskog karaktera grada.

“Smatram da odluke o tome da li nešto rušiti ili ne treba prepustiti stručnjacima raznih profila, a ne stihiji”, kaže Čakširan koji stare razglednice gleda kao idealan medij za prenošenje “memorije grada” širem krugu ljudi te poticanje empatije prema objektima koji su sada ranjeni.

Čakširan kao glavno uporište pri obnovi vidi u pojmu „regeneracije“ koja uključuje ne samo obnovu građevina već i ukupnog života sredine, a stručnjake smatra kao ključne aktere koji moraju steći povjerenje građana.

“Nažalost godine zapuštenosti ovoga prostora dovele su i do intelektualnog deficita koji se ogleda kroz odljev stručnih kadrova koji su svoju sreću pronašli u drugim sredinama”, rekao je ravnatelj dodajući da bi nove okolnosti trebale biti usmjerene prema njihovom povratku.

Čakširan naglašava nužnost medijske vidljivosti sredina stradalih u potresu te kvalitetnih, pravovremenih i točnih informacija usmjerenih prema javnosti tijekom procesa obnove. Lokalna javnost mora imati povjerenje u medije i njihove informacije. Tako se i olakšava proces obnove.

“Svima nama ovo bi trebao biti veliki "reset“ i prilika za novi početak za sredine poput Siska, Petrinje i Gline i to treba dobro iskoristiti.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. ožujak 2021 21:14