GODIŠNJICA POTRESA

Građani Petrinje prosvjedovali u centru grada, političarima ironično poručili: ‘Hvala za obnovu‘

Baš nitko iz državnog vrha danas nije došao na Baniju

Prosvjed u Petrinji

 Mario Pušić

NOVO 12:49 Stotinjak članova inicijative Petrinjsko proljeće organiziralo je prosvjed "zahvale za nečinjenje" u potresu.

"Hvala za prebacivanje odgovornosti" i "Želimo obnovu svih kuća i stanova, bez obzira na to koju boju naljepnice imali", samo su neke od poruka na transparenatima, prenosi N1.

"Ako kažu da rade, onda se nemaju čega sramiti", izjavila je.

"Podrška svim onim ljudima koji nisu u svojim kućama", rekla je jedna od prosvjednica, a druga je dodala: "Grad je nestao prije dvije godine. Još uvijek nije tu ni u tragovima". Smatra da su se premijer i ministri trebali pojaviti na Baniji na godišnjicu potresa.

image

Prosvjed u Petrinji

Mario Pušić
image

Prosvjed u Petrinji

Mario Pušić

Naš reporter javlja kako su točno u 12.19 sati, u vrijeme kad je Baniju pogodio razoran potres, okupljeni kod crkve zapjevali "Lupi petama" Prljavog kazališta.

image

Prosvjed u Petrinji

Mario Pušić
image

Prosvjed u Petrinji

Mario Pušić
image

Prosvjed u Petrinji

Mario Pušić

Prema svim dostupnim informacijama, baš nitko iz državnog vrha danas neće biti na Baniji, u centru Petrinje, koji i danas izgleda kao kulisa kakvog filma, javlja N1.

“Meni se čini kako je to odlična vijest”, kaže profesor Žarko Puhovski i objašnjava: “Prvo zato što izgleda da naš državni vrh ipak ima sposobnost za stid. Naprosto im mora biti neugodno doći tamo kad ništa nisu učinili, odnosno aparat koji vode, država nije učinila ništa. S druge strane, onaj koji nema nikakve odgovornosti, Zoran Milanović, mogao bi ići tamo samo da potpiruje, čime se inače bavi, a iz nekog razloga danas je odlučio da mu se ni to ne da. Ne radi ništa drugo, pa ne radi ni to valjda zbog blagdana. Izgleda kako je jedan smrtni grijeh, zlobu, zamijenio drugim, lijenošću. Zbog toga mi se čini da je to dobra vijest, sve ostalo bi bilo puno gore”.

Je li nestvarno spora obnova u biti politička odluka kako bi si, na tom jedinom većem preostalom političkom pitanju, HDZ dizao rejting pred neke izvanredne ili redovne izbore, prof. Puhovski je rekao kako izvanrednih izbora nema.

“To bi Plenkoviću bio ogroman posao za koji on nema kapaciteta i vremena, pokraj vođenja države”, kaže analitičar. Dodaje kako obnove nije bilo jer Hrvatska nema birokraciju.

“Obnova je pokazala nesposobnost Vlade i državnog aparata da funkcionira u okolnostima koje nisu unaprijed pripremljene. Oni su naučili funkcionirati u okolnostima koje su osigurane iz Bruxellessa iz parlamentarne većine i donositi političke odluke, ali preslika tih odluka na tehničko funkcioniranje, za to očito nemaju sposobnosti. Jedan od najvećih problema Hrvatske je taj što nema birokraciju. Mi imamo veliku administraciju i poluškolovane činovnike, nepotizam, ali nemamo obrazovani, birokratski sloj koji je sposoban bez politike upravljati državnim i lokalnim poslovima u skladu sa zakonskim propisima”, kaže Puhovski i dodaje da sjećanje na neuspjeh, na godine koje su prošle do početka, ma kako dobre i brze obnove, duže traju od bilo kojeg kasnijeg uspjeha.

Objašnjava kako je to vidljivo iz ove obnove gdje se u Zagrebu nisu uspjeli dogovoriti obnavljati kvart po kvart, pa obnvaljaju kuću po kuću, i njihovoj nesposobnosti da se bore sa zaštitarima tradicije nasljeđa koji su onemogućili čitav niz projekata.

“Na primjeru Zagreba vidimo koliko je obnova potpuno neplanski i neracionalno rađena, a grubo rečeno, na Baniji ima premalo ljudi da bi to bilo politički relevantno”, smatra analitičar.

Ističe kako je posebno zabrinjavajuće ponašanje petrinjske gradonačelnice Magdalene Komes koja sad građanima govori da sami krenu obnavljati svoje kuće,

“Stalno je spominjala da se puno toga radi jer je iz vladajućeg HDZ-a, a sad, nakon dvije godine, poziva građane da krenu putem samoobnove. Jadna Petrinja osim potresa imala je i dva potpuno nesposobna gradonačelnika jednog za drugim i to je uistinu katastrofa”, zaključio je profesor Žarko Puhovski za N1.


Željko Kolar, SDP-ov župan Krapinsko-zagorske županije, gostovao je u Studiju N1 televizije gdje je komentirao sporu obnovu od potresa. Njegova županija gotovo je zaboravljena.

“To je obnova koje nema. Neprihvatljivo je i neobjašnjivo i više sami sebi ne možemo objasniti što to ne štima. Ne priznajem nikakve odluke dok fizički na terenu ne počne obnova. Smatrat ću da je obnova počela kad počnemo graditi prve kuće”, rekao je Kolar.

“Naša županija stradala je u oba potresa, u zagrebačkom i petrinjskom, a šteta je procijenjena na 134 milijuna kuna tad, a sad je cijena vjerojatno porasla zbog inflacije i svega. Dosad je srušeno osam kuća, a krajem drugog mjeseca bit će raspisan natječaj za gradnju i sad treba naći graditelje jer se prilikom rušenja nitko nije javljao jer su cijene bile nerealne”, objasnio je.

“Naravno da to nije dovoljno i ne može zasjeniti sve ovo nečinjenje, ali moram reći da je suradnja s ministrom Paladinom vrlo korektna i konkretna i vidi se, barem na našoj županiji, da je obnova počela. Očekujem da će svi objekti biti srušeni do kraja trećeg mjeseca i da će izgradnja početi do kasnog proljeća i do kraja 2024. godine, da naša županija izađe iz Fonda i da obnova bude gotova”, rekao je Kolar.

image

Petrinja dvije godine nakon potresa

Goran Mehkek/CROPIX

“U međuvremenu, za sve stradale je osiguran smještaj, neki su u termama Jezerčica, a za druge sui iznajmljeni stanovi. Gledali smo da to bude što bliže njihovih mjesta stanovanja zbog životinja koje su imali”, dodao je.

“Odgovoran je, jasno, premijer Andrej Plenković“, rekao je dodajući da Vlada očito nije našla dobar model i da je previše papirologije, ali i straha.

“Morate postaviti na to mjesto čovjeka koji je spreman donositi odluke i prihvatiti rizik, a na kraju i odstupiti”, smatra Kolar koji kaže da bi on najmanje krivio Paladinu.

“Ovi ljudi na Baniji su toliko jadni, morate suspregnuti emocije kad gledate ove priloge od tamo i takve stvari se ne bi smjele koristiti za dnevno-političke teme”, dodao je rekavši da je ovo “sigurno najveći poraz Vlade Andreja Plenkovića”.


Kako doznaje N1, ni premijer ni ministri ne dolaze na Baniju, nego šalju trojicu državnih tajnika.

U Petrinji su zapaljene svijeće za poginule u potresu. Zapalile su ih obitelji poginulih, ali i građani Petrinje.

U 11.30 počinje svojevrstan prosvjed kojim će građani izraziti nezadovoljstvo obnovom, javlja HRT.

- 29. prosinca bit će dvije godine kako hodamo ruševinama našeg grada i naših života. Dvije godine nadanja, velikih obećanja i još većih razočarenja. Pokažimo da želimo grad u kojem će naša djeca moći sigurno hodati nogostupima. Da želimo centar grada ostakljenih izloga. Da želimo živjeti kao i svi ostali ljudi, u sigurnim i obnovljenim kućama i stanovima. Mi zaslužujemo bolje. Svi zajedno dostojanstveno pokažimo koliko volimo našu Petrinju. Pokažimo da nismo nevidljivi ljudi razrušenog grada. Pokažimo svima koji će toga dana doći u Petrinju da je to jedini grad kojeg imamo i da nećemo odustati od njega, stoji u pozivu koji je uputila Udruga građana Petrinjsko proljeće.

image

Petrinja nakon potresa

Ronald Gorsic/CROPIX

Druga obljetnica razornog potresa na Baniji stigla je uz nezadovoljstvo stradalnika, ali i sudionika obnove, koju je premijer Andrej Plenković nazvao "nestvarno sporom", što je pokrenulo nagađanja o smjeni resornog ministra Ivana Paladine, koji tvrdi da se to ne odnosi na njega.

Stanovnici iz razrušenih domova nezadovoljni su jer ih većina u kontejnerima i dalje čeka povratak u obnovljene kuće, no završetak obnove kuća još se ne nazire, pred njom su i dalje brojne birokratske vjetrenjače.

Vladajući su također nezadovoljni jer željena konstrukcijska obnova kuća te izgradnja zamjenskih kuća i stambenih zgrada nije ostvarila očekivani zamah, unatoč izmjenama Zakona o obnovi iz listopada 2021., u što su se polagale velike nade.

Nedavna Plenkovićeva izjava da obnova Banije "ide nestvarno sporo" potaknula je nagađanja o ostavci ministra Paladine, koji je na tu dužnost stupio u ožujku, nakon ostavke bivšeg ministra Darka Horvata.

Paladina je, međutim, ustvrdio da se izjava o "nestvarno sporoj obnovi" ne odnosi na njega i da je krivo protumačena. Izjava se odnosi, pojasnio je, na to da konstrukcijska obnova kuća i zgrada te gradnja zamjenskih kuća ne ide dovoljno kvalitetnom dinamikom, što on govori mjesecima.

"Tek kad budemo započinjali 100 kuća mjesečno, možemo biti zadovoljni. To govorim sigurno više od tri, četiri mjeseca. Izjava premijera se odnosi na taj dio obnove koji se mora ubrzati", rekao je.

Potres ujedinio Hrvatsku, dvije godine poslije kuće neobnovljene

Prije dvije godine, u utorak 29. prosinca, u 12 sati i 19 minuta okolicu Petrinje pogodio je razoran potres magnitude 6.2, nakon čega je uslijedio još niz potresa.

Potres je uzeo živote sedmero ljudi, ostavljajući za sobom tužne prizore razrušenih kuća, gospodarskih objekata i javnih zgrada u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim mjestima.

Stanovnicima koji su u trenu ostali bez kuća istoga dana pohrlili su u pomoć brojni građani iz čitave Hrvatske, koji su prikupljali i donirali hranu, pripremali obroke, raščišćavali ruševine...

Građani su sami automobilima donosili pomoć u hrani i ostalim potrepštinama, na potresom pogođenom području viđene su brojni volonteri i skupine mlađih ljudi s lopatama koji su pomagali lokalnom stanovništvu u raščišćavanju terena.

Dvije godine kasnije posljedice potresa vidljive su u velikom broju neobnovljenih kuća po brojnim selima te u Glini i Petrinji, gdje obnova gradske jezgre nije krenula, već se očekuje početkom sljedeće godine postavljanje skela i radovi na prvoj od 26 zgrada.

image

Petrinja nakon potresa

Ivana Nobilo/CROPIX

Na području Gline razmješteno je 700 kontejnera u kojima ljudi iz zgrada s crvenim i žutim naljepnicama čekaju konstrukcijsku obnovu ili zamjensku gradnju, a među njima ima ih i koji nemaju svoje nekretnine, pa čekaju neki drugi oblik odgovarajućeg smještaja.

Na petrinjskom području, koje je od zadnjeg popisa izgubilo 5000 stanovnika, u kontejnerskim naseljima i kontejnerima uz kuće također je veliki broj stradalnika. Trenutno ih je na području čitavog grada oko 1600 te 212 u tri kontejnerska naselja.

Rijetki se iz kontejnera vratili u domove

Tek su rijetki imali sreće vratiti se u svoje domove, jer je dosad na području čitave županije pod palicom države sagrađeno tek šest zamjenskih kuća, a 109 ih se gradi. U izgradnji je i 16 višestambenih zgrada u sklopu operativnog programa konkurentnosti i kohezije.

U konstrukcijskoj organiziranoj obnovi nije obnovljen niti jedan objekt, a Središnji državni ured koji je nadležan za tu županiju završio je postupak javne nabave za 50 konstrukcijskih obnova.

Prema izjavama s terena, većina objekata obnovljena je zahvaljujući donacijama. Primjerice, na području Gline iz donacija je kupljeno ili sagrađeno 45 objekata, dok je država u čitavoj županiji dosad napravila šest kuća, od kojih je samo jedna na području Gline.

Na zagrebačkom području, kojeg je potres jačine 5.5 stupnjeva po Richteru pogodio u nedjelju, 22. ožujka 2020. u 6,24 sati, u tijeku je 25 konstrukcijskih obnova, dok je završeno 14 konstrukcijskih i 2227 nekonstrukcijskih obnova.

Obnova javnih zgrada ide bolje. Iz Fonda solidarnosti, koji je do 30. lipnja iduće godine otvoren za obnovu javnih objekata, u ožujku je bilo realizirao 10 posto iznosa, a sad se taj udio popeo na 40 posto.

Podneseni su zahtjevi za naknadu sredstava u iznosu od 2,6 milijarde kuna.

Novim mjerama protiv brojnih prepreka

Prepreke u obnovi kuća su mnogobrojne, od komplicirane "papirologije" i postupka prijave do nedostatka radne snage, rasta cijena građevinskog materijala i imovinsko-pravnih odnosa.

Ministarstvo je krajem srpnja donijelo novi Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom kojim je unaprijeđen model novčane pomoći, odnosno samoobnove prema kojemu vlasnik nekretnine koji se odluči za model samoobnove na sebe preuzima izbor izvođača radova i nadzora, a dodatno je omogućeno i da se, u dogovoru s provedbenim tijelom, vlasniku osigura izrada projekta.

Najznačajnija mjera je isplata predujma korisnicima koji ne mogu osigurati vlastita sredstva. Za prvu fazu samoobnove omogućena je isplata predujma za troškove izrade projekta za konstrukcijsku samoobnovu kuća, kao i predujma za izvođenje radova u vrijednosti 25 posto novčane pomoći, dok je za zgrade omogućena isplata cjelokupnog iznosa novčane pomoći.

Premijer Plenković rekao je u srijedu novinarima da neće ići na Baniju na obljetnicu potresa i pojasnio: "Nećemo zato što smo bili prije koji dan, imamo puno aktivnosti danas i sutra, pripremamo se za Schengen i euro. Obnova ostaje stalni prioritet".

Dvije godine nakon razornog potresa, prava obnova još nije počela, zajednička je ocjena s konferencije za novinare u Petrinji u srijedu predsjednika SDP-a Peđe Grbina, sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček i dogradonačelnice Gline Branke Bakšić Mitić.

"Ovdje u Petrinji, gdje god pogledate oko sebe vidite neuspjeh, koji se nije trebao dogoditi. Temeljna razlika ranijih obnova i onoga što se dešava danas je ta što danas imamo mnogo više novca i to uglavnom iz EU, ali stvari se ne miču s mrtve točke", rekao je Grbin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2024 22:42