- Samo u posljednjih tjedan dana primili smo više stotina e-mailova i oko 150 telefonskih poziva u kojima se građani žale na različite probleme - rekla nam je glasnogovornica Ureda pučke pravobraniteljice Ana Tretinjak.
Najviše im se, tvrdi, obraćaju ljudi koji su ovih dana dobili otkaze, a iz raznih razloga ne mogu ostvariti prava kao nezaposlene osobe.
Često ih zovu sezonski radnici na različitim poslovima, a među njima je mnogo onih koji svake godine rade na moru tijekom turističke sezone, ali nemaju ugovor stalnog sezonca.
Bez sredstava
- Javio nam se i građanin koji je podnio zahtjev za poticaje za samozapošljavanje, a koji tvrdi da je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) zbog reorganizacije posla tijekom epidemije ‘zamrznuo’ postupanje po njegovu zahtjevu, zbog čega ne može otvoriti vlastitu tvrtku i zaposliti radnike.
Zbog toga je trenutno bez sredstava za život, s obzirom na to da ne ostvaruje pravo na naknadu kao nezaposlena osoba - kaže Tretinjak.
Pravobraniteljici se javio i student koji se zbog nemogućnosti rada tijekom epidemije ne može uzdržavati i traži od nadležnih tijela pomoć studentima u vidu odgode plaćanja školarine.
Građani, doznajemo, često zovu pučku pravobraniteljicu i zato što imaju poteškoća u komunikaciji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.
Zavodu šalju zahtjeve vezane uz ostvarivanje prava za nezaposlene, ali od Zavoda ne uspijevaju dobiti povratnu informaciju ni o tome obrađuje li tko njihove zahtjeve, niti uspijevaju ostvariti prava.
Problem s djecom
Vrlo su brojne, kažu nam suradnici pučke pravobraniteljice, i pritužbe građana koji imaju posao, ali ne uspijevaju raditi zbog obveza prema maloj djeci u okolnostima u kojima su vrtići i škole zatvoreni.
Ljudi se često javljaju i zato što ne znaju kako će zbrinuti djecu kad zbog isteka godišnjeg odmora i bolovanja budu opet morali raditi.
Neki među njima navode i kako ih poslodavci zovu da se, unatoč otvorenom bolovanju, vrate na posao. Drugi prijavljuju da im poslodavac određuje sedmodnevni rad bez dana odmora unatoč brizi o maloljetnoj djeci.
- Javljaju nam se i radnici od kojih poslodavac traži da rade iako im nije osigurao zaštitna sredstva poput maski i rukavica.
Među njima je i radnica čiji poslodavac zahtijeva da osobno dolazi na posao iako ne živi u gradu u kojem radi, ovisi o javnom prijevozu, usto skrbi o starijim i bolesnim roditeljima te djeci mlađoj od 12 godina, a ima sve uvjete za učinkovit rad od kuće - rekla nam je Tretinjak.
Pomoć pučke pravobraniteljice, međutim, ne traže samo radnici nego i poslodavci. Jedan od njih je neposredno prije izbijanja krize zbog koronavirusa zaposlio dva stalna sezonca, a nakon njezina izbijanja od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražio je odgovor ima li u ovim okolnostima pravo na naknadu za njihove plaće, ali mu u Zavodu nisu znali odgovoriti.
Naknada
Uredu pravobraniteljice javio se i poslodavac koji je zabrinut za svoje radnike strance. Zbog trenutne gospodarske situacije morao im je dati otkaz, ali oni sada ne mogu otputovati natrag u svoje države jer su avionski i cestovni promet u prekidu, a u Hrvatskoj kao stranci nemaju pravo na naknadu za nezaposlene ni na zdravstveno osiguranje.
Jedan je poslodavac pitao za savjet jer njegova radnica inzistira na radu od kuće iako ima osigurane uvjete rada uz poštovanje mjera opreza, a za dolazak na posao ne mora koristiti javni prijevoz.
Dobar dio pitanja koje ured prima odnosi se na probleme vezane uz zdravstveno osiguranje. Javljaju se tako ljudi kojima je određena mjera samoizolacije.
Žale se da imaju problema pri podnošenju zahtjeva za naknadu plaće tijekom trajanja samoizolacije i s ostvarivanjem prava na nju.
Također, javljaju se i bolesni koji ne mogu ispoštovati obvezu dostave doznake o bolovanju poslodavcu zbog narušenog zdravlja i preporuke liječnika da ostanu kod kuće.
Puno pritužbi ured pučke pravobraniteljice dobiva zbog mjera kojima se ograničava sloboda kretanja.
Velik broj umirovljenika u mjestima u kojima žive nemaju banku ni bankomat na kojima mogu podići mirovinu, pa po nju moraju putovati u drugu općinu.
I u normalnim uvjetima zbog toga su izloženi dodatnim troškovima ili riziku od prevara, a u uvjetima ograničenog kretanja ne mogu do svojih mirovina. Zbog istog problema žale se i umirovljenici u pograničnim područjima.
Zabrana kretanja stvorila je i problem ljudima koji žive u malim općinama bez ljekarni. Područni uredi Civilne zaštite pokušavaju to riješiti tako što samo jedna osoba koja ima propusnicu odlazi u susjednu općinu koja ima ljekarnu i kupuje lijekove za sve, ali se građani žale da im se time ugrožava pravo na privatnost.
Pučkoj pravobraniteljici javio se i otac koji ne može viđati svoje dijete koje živi u drugoj općini jer nije dobio propusnicu iako je podnio zahtjev za njom.
Jednako tako, građani se javljaju jer zbog ograničenja kretanja ne mogu ostvariti osobni kontakt sa skrbnikom ili otići u centar za socijalnu skrb i slično.
- Izvanredne situacije uvijek su tijesno vezane s ljudskim pravima i naš će ih ured nastaviti budno pratiti. Za najveći broj ovih pritužbi nemamo ovlasti izravno postupati, pa smo ih proslijedili nadležnim tijelima, a za one u kojima to možemo, pokrenuli smo ispitni postupak.
No, bez obzira na način rješavanja, nadam se da će ovi problemi uskoro biti uklonjeni i da će ih s vremenom biti sve manje - rekla nam je pravobraniteljica Lora Vidović.