Nije trebalo čekati ožujak i analize relevantnih europskih institucija, a onda i svježi njujorški istup guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića da bismo shvatili kako su cijene u Hrvatskoj danas više od onih na početku 2022.
Hrvatskom građaninu nije trebao sofisticirani HNB-ov graf "deflatora BDP-a" da bi shvatio kako struktura domaće inflacije nije izravno povezana s uvođenjem eura. Ili, točnije, da su troškovi života u Hrvatskoj - osim što su jednim dijelom doista porasli zbog inflatornih pritisaka narasle postpandemijske potrošnje i zbog skoka cijena energenata i hrane potaknutog ratom u Ukrajini, a onda i zbog jednokratnog (minimalnog) "šoka" konverzije kune u euro - rasli i kao posljedica trika poslovne zajednice koja je, znajući da...