BJELOVAR - Iako u aleji 17 na bjelovarskom groblju Borik beživotno tijelo 77-ogodišnje S. M. počiva u miru još od 24. studenog prošle godine, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prestao joj je isplaćivati mirovinu od 2200 kuna mjesečno tek nakon 30. lipnja ove godine. Sve dotad novac je uredno pristizao na račun preminule unatoč tome što već više od pola godine nije bila na ovome svijetu.
U državi isprepletenoj birokracijom dogodilo se da niti jedna od mjerodavnih institucija nije evidentirala staričinu smrt. Osim u sjećanju, starica preminula krajem prošle jeseni nastavila je živjeti i u novčaniku svoje rodbine jer je njezina kćer povremeno "skidala" novac s računa. Tko zna koliko dugo bi trajao svojevrsni staričin financijski život nakon smrti da jedan Bjelovarčanin sasvim slučajno nije čuo priču o tome.
Kolodvorski trač
- Pio sam kavu na željezničkom kolodvoru. Stol do mene sjedile su dvije gospođe i pričale o ženi koja već mjesecima prima mirovinu svoje preminule majke, a ja sam se okrenuo i rekao im da to nije moguće i da se takve stvari ne događaju. One su odgovorile da ako ne vjerujem, neka provjerim, što sam i učinio - objašnjava 76-godišnji umirovljenik (podaci poznati redakciji). On je pokrenuo svoju vlastitu istragu koja je već nakon tjedan dana urodila konkretnim dokazom. Zašto se uopće odlučio na takav pothvat?
- U svemu tome posebno me uzrujalo kada su mi gospođe rekle da ta kćer radi u jednoj banci, i to na rukovodećem mjestu. Prekipjelo mi je što moju jadnu domovinu može krasti tko god hoće, a da to nitko ne prijavi. U Njemačkoj je kriminalac i onaj tko zna za kriminal, a ne prijavi ga - ogorčeno odgovara. Dokaz u kojem je jasno navedeno da je pokojna S. M. prvog svibnja 2010. godine primila radničku mirovinu u iznosu od 2201,40 kuna faksirao je direktno na ruke Mile Rukavine, ravnatelja HZMO-a. Od njega je zahtijevao da ispita i riješi slučaj, a ako to ne učini, priprijetio je, čitav slučaj prijavit će MUP-u i USKOK-u. Kako bismo provjerili tvrdnje savjesnog i domoljubnog umirovljenika, kontaktirali smo HZMO i dobili sljedeći odgovor.
'Sve sam vratila'
- Budući da nismo primili informaciju o smrti S. M., nismo mogli obustaviti isplatu mirovine. Nakon što smo 20. srpnja telefonskim putem zaprimili dojavu o njezinoj smrti, na njezinu adresu poslali smo preporučenu pošiljku u kojoj smo zatražili S. M. da se osobno javi u područni ured. Nakon što se pošiljka vratila uz napomenu da je primatelj umro, obustavili smo isplatu mirovine 30. lipnja ove godine - stoji u dopisu HZMO-a, uz dodatak da smrt S. M. nije evidentirana niti u evidencijama Državne uprave, niti u evidencijama MUP-a. No, kćerka preminule S. M., koja je Matičnom uredu bila dužna prijaviti smrt svoje majke u roku od tri dana, učinila je to tek 3. kolovoza ove godine, i to vjerojatno nakon što se slučajem počeo baviti HZMO.
- Istina je da nisam prijavila smrt svoje majke, ali smatrala sam da će to učiniti djelatnici umirovljeničkog doma gdje je preminula. No, oni su to previdjeli, pa sam kontaktirala HZMO i obavijestila ih o tome. Nisam imala pojma da ja trebam prijaviti njezinu smrt - kazala je kćerka. Na pitanje je li u razdoblju od 22. studenog prošle godine, kada je njezina majka preminula, do danas uzimala novac s njezina računa, ponudila je sljedeći odgovor: - Sve sam vratila, a za to imam i dokaze - odgovorila je, da bi nas nakon nekoliko sati nazvala (radi dodatnog pojašnjenja) i kazala kako ni u jednom trenutku nije "skidala" novac s majčinog računa.
Prema našoj računici slilo na račun njezine majke nakon što je preminula "sjelo" je 15-ak tisuća kuna.
HZMO ne zna datum smrti
BJELOVAR - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje još ne zna točan datum smrti S. M., koji je neophodan za utvrđivanje visine nepripadno isplaćenog mirovinskog primanja i njegovog povrata. Sukladno tome, stoji u njihovom dopisu, utvrditi će se eventualno kršenje propisa iz mirovinskog osiguranja te protiv krivaca pokrenuti odgovarajući postupci. - Budući da je mirovina neotuđivo pravo, prekid isplate mirovine moguć je isključivo u slučaju smrti korisnika ili njegovog zaposlenja. Obustavu isplate mirovine zbog smrti Zavod provodi prema podacima dobivenim iz državnih ureda za upravu, koji vode maticu umrlih, zatim prema dojavi MUP-a ili prema ugovorima o poslovnoj suradnji s bankama prema kojima je banka, u nekim slučajevima, dužna obavijestiti Zavod o korisnicima koji ne podižu sredstva sa računa. Također, obustava isplate se provodi i po prijavi obitelji koja je dužna prijaviti smrt korisnika, ali i na druge načine - tumače u HZMO-u. (ik)