ZAGREB - Hrvatska drvna industrija u krizi je već izgubila 10.000 radnih mjesta i pala na svega 30 posto domaćeg tržišta namještaja na koje je upravo kročila Ikea.
Dolazak poznatog švedskog proizvođača još će više uzdrmati domaće tržište na kojem su u rat već krenuli strani trgovci namještajem. Sve to hrvatskoj drvnoj industriji dogodilo se u godini kada im je i država zbog štednje ukinula 79 milijuna kuna potpora.
Problemi tržišta
- Hrvatski proizvođači namještaja Ikeinim ulaskom izgubit će još jedan do tri posto tržišta, ali veća borba događat će se između trgovaca koji se bore za isto tržište od oko 450 milijuna eura godišnje - procjenjuje Darko Motik, profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu, koji se bavi problematikom tržišta namještaja i drvnom industrijom.
Švedska Ikea planira uzeti oko tri milijuna kupaca i 60 milijuna eura prometa odnosno 10 do 15 posto hrvatskog tržišta već u prvoj godini poslovanja.
Pouzdani partneri
Njihovim ulaskom značajno će se povećati uvoz namještaja, a za sada za njih proizvode svega dvije hrvatske tvrtke. Vitovitički TVIN jedini je iz hrvatske drvne industrije. Za Ikeu rade već 32 godine, a na proizvodnji stolica, dijelova za spavaće sobe i dnevne boravke koji odlaze na europsko i američko tržište ostvaruju između 15 i 18 posto ukupnih prihoda. U TVIN-u uvijek ponavljaju da je Ikea zahtjevan, ali pouzdan partner koji traži kvalitetu, prihvatljive cijene, fleksibilnost i striktno poštivanje svih ugovorenih rokova. Ključno je imati i kapacitet za ulazak u takav sustav koji trenutno broji 303 robne kuće u 26 zemalja. Ikein regionalni direktor za nekretnine i razvoj Vladisav Lalić kaže isto: svaki njihov dobavljač mora biti konkurentan na svjetskom tržištu. U Ikei pritom tvrde da na niti jednom tržištu na koje su ušli nije došlo do gašenja domaće proizvodnje već, upravo suprotno, rasta i proizvodnje i izvoza.
Dio hrvatskih proizvođača priznaje da im kapaciteti nisu problem već vrlo niske cijene koje zahtijeva Ikea.
- Imao sam prilike ovih dana razgovarati s prvim čovjekom za nabavu Ikee u cijelom svijetu i dao sam mu presjek hrvatske drvne industrije. Pokazao je veliki interes jer je sve veći trend potražnje za masivnim namještajem gdje bismo mi mogli pronaći svoj interes budući da imamo visoko kvalitetnu domaću sirovinu. Problem nam je konkurencija s Dalekog istoka, ali i konkurentnost na koju mi ne utječemo, a to su trošak rada i prevelika porezna presija - kaže Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije pri HGK i predsjednik Uprave Spin Valisa, tvrtke za proizvodnju namještaja.
Domaći distributeri
Ikein dolazak Jelčić pozdravlja jer će najviše koristiti imati kupci koji su dobili veću ponudu i pad cijena zbog konkurencije. Dok su kupci među najvećim dobitnicima, u Udruzi drvoprerađivača procjenjuju da će najviše stradati domaći distrubuteri, prije svega Prima, te proizvođači jeftinijeg, pločastog namještaja.
Izvoz domaće drvne industrije lani je iznosio 963 milijuna dolara, a ove bi godine trebao premašiti milijardu dolara. Glavni problem nekonkurentnosti domaće industrije namještaja je što je najveći dio tvrtki orijentiran na poluproizvode pa značajan dio izvoza otpada na piljenice, daske i masivne ploče. Oni, pak, koji rade i finalne proizvode uglavnom su orijentirani na namještaj masivnog drveta rustikalnog dizajna.
Državni poticaji
- Hrvatski proizvođači morat će više ulagati u razvoj proizvodnje, marketing i dizajn - poručuje prof. Darko Motik.
Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, tvrdi, pak, da je položaj hrvatske drvne industrije na neki način zacementirala i država. Osim što su proizvođači ove godine ostali bez državnih poticaja, drvna industrija u Vladinoj industrijskoj strategiji dobila je poziciju čuvara, a ne pokretača gospodarstva.
Nova tehnologija
- Budući da smo označeni kao besperspektivna industrija ostali smo i bez novca iz EU fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine, a riječ je i do 100 milijuna kuna godišnje. U prvih pet mjeseci ove godine izvoz nam je porastao za 22 posto i trenutno imamo udio od 10 posto u ukupnom izvozu, pa ako mi nismo perspektivna industrija, ne znam koja to jest - poručuje Kavran.
Među rijetkim uspješnim izvoznicima s vrhunskim proizvodima i dizajnom jest domaća Kvadra koja je nedavno upravo zbog velikog rasta izvoza promijenila ime u Prostoria. Njihovi proizvodi su u jednom od najljepših penthousea u New Yorku, u Londonu, Mexico Cityju, Melbourneu i na Filipinima. Ikein ulazak im, kažu, ne smeta.
- Veselim se dolasku Ikee. Svi prolazimo životne faze kad kupujemo takav namještaj. Prostoria svojom filozofijom u kojoj dizajnira proizvode kombinirajući najnovije tehnologije i najkvalitetnije materijale teži izvrsnosti. Samim time otvaramo put do zadovoljnog kupca i ostvarenju dobrih poslovnih rezultata. Svako tržište, koliko god malo bilo, treba različite razine kvalitete i dizajna - poručuje Tomislav Knezović, vlasnik i direktor tvrtke Prostoria.
KOMENTAR GLAVNOG UREDNIKA Ikea kao izgovor
Vrlo kratko: Ikein proces ulaska na hrvatsko tržište trajao je punih 20 godina, ne uračunamo li u to “jugoslavensko razdoblje” kada je bilo i kupljeno prvo zemljište u Svetoj Nedelji pokraj Zagreba. Ima li itko od domaćih proizvođača namještaja pravo reći da ga je Ikein dolazak zatekao nepripremljenog? Nema. Treba li im netko pružiti zaštitu? Zašto bi?
Ikea je opće mjesto globalne urbane potrošačke industrije. Kao i McDonald’s, H&M ili Zara, upravo Ikea svojem dolaskom signalizira zrelost pojedinog tržišta. To nije ni dobro, ni loše, to je činjenica. Ali kao što zbog McDonald’sa nije propala domaća restoranska scena, o prehrambenoj industriji da ne govorimo, kao što nam tekstilnu industriju nisu uništili H&M i Zara, nego nespremnost za tržišnu utakmicu s Azijom, tako ni Ikea neće uništiti ništa što dosad nije propalo.
Hrvatska drvna industrija, odgovarajuće imenu sektora, izvozi drvo. Često su to sirovi, neprerađeni trupci, čiji je izvoz, oni s duljim sjećanjem znaju, u bivšoj državi dugo bio zabranjen.
Hrvatska industrija namještaja, jer i ona postoji, uspješnijim je dijelom orijentirana prema gornjem, zahtjevnijem segmentu tržišta, gdje im Ikea nije konkurencija, ili je usmjerena prema izvozu, gdje hrvatski proizvođači sa svojom masivnom hrastovinom dobro prolaze čak i u zemljama gdje je Ikea odavno kod kuće. Oni pouzdaniji i bolje organizirani surađuju s Ikeom već godinama.
U čemu je onda problem?
(Viktor Vresnik)