ZAGREB - Katolička crkva u Hrvatskoj kroz izjavu komisije “Iustitia et pax” Biskupske konferencije, koja je objavljena u subotu, osudila je hrvatsko-slovenski Sporazum o arbitraži i zahtijeva od Vlade da odustane od sporazuma i po cijenu da Hrvatska ne uđe u EU.
Istodobno, većina političkih stranaka, odnosno njihovih predstavnika, smatra da se ovakvim stavom Crkva izravno umiješala u politiku, na što nema pravo prema Ustavu.
Iustitia et pax u ime hrvatskih građana traži da Vlada Jadranke Kosor od EU, OSCE-a, Vijeća Europe i UN-a ishodi odvraćanje slovenske vlade od teritorijalnih pretenzija. Za Iustitiu et pax riječ je o “igranju vatrom na ovim područjima gdje je, ne tako davno, posezanje za tuđim teritorijem proizvelo ogromne ljudske tragedije upravo zbog kršenja međunarodnog prava i obveze čuvanja mira”. Priopćenje u izrazito oštrom tonu tumači cijelu problematiku, kao pretenziju Slovenije na hrvatski teritorij. Od hrvatske Vlade i Sabora se zapravo zahtijeva da ne pristanu na Sporazum o arbitraži.
“Hrvatska Vlada i Sabor nemaju pravo na to pristati, pa ni po cijenu neulaska u EU ili nastavka blokade. Jer hrvatski građani neće htjeti ući u Europsku Uniju ako ona u ovom krucijalnom trenutku ne dokaže da je zajednica prava i moralnih vrijednosti”, navodi se u priopćenju.
Ovakvom tonu i sadržaju priopćenja usprotivili su se lideri glavnih političkih stranaka, osim HDZ-a, pri čemu se kao gotovo jedinstvena ocjena ističe da je riječ o aktivnom sudjelovanju Crkve u političkom životu.
Ivo Josipović, predsjednički kandidat SDP-a, smatra da je pitanje Sporazuma o arbitraži važno pitanje i ne čudi ga da se svi u državi žele odrediti.
- No, više je na Vladi i Saboru da rade svoj posao, pri čemu različita mišljenja koja postoje u javnosti ne smiju doživjeti kao pritisak - smatra Josipović.
Priopćenje Iustitie et pax smatra oštrim, no ocjenjuje da je “riječ o slobodi izražavanja i stilu onoga koji se oglasio priopćenjem", objasnio je Josipović kojega više brinu mišljenja “vrlo istaknutih pravnih eksperata koji dovode u pitanje sadržaj i kvalitetu samog sporazuma. Prije usvajanja sporazuma mora biti jasno da će arbitraža najprije utvrditi granice, a da će se nakon toga odlučiti o tome kako će naši prijatelji Slovenci ploviti na otvoreno more”.
Đurđa Adlešič, potpredsjednica Vlade i predsjednica HSLS-a, smatra da je prvenstvena odgovornost za dobre ili loše odluke na politici, prije svega na Vladi i zastupnicima.
- Naravno da u demokratskom društvu Iustitia et pax ima pravo na svoje mišljenje i može ga izreći, no politika je ta koja ima odgovornost za donošenje odluka, a one su vrlo često i teške - zaključila je potpredsjednica Vlade.
- Pri donošenju odluka moramo biti svjesni posljedica, a nitko u Hrvatskoj ne želi da ostanemo u izolaciji - podsjeća potpredsjednica Vlade i dodaje kako je riječ o kompromisu koji predstavlja najbolji sporazum dosad.
Vesna Pusić, potpredsjednica HNS-a i predsjednička kandidatkinja, smatra da se Crkva treba suzdržati od ocjena iznesenih u priopćenju jer je riječ o odluci legitiminih predstavnika vlasti.
- Ovo je direktno ulaženje Crkve u politiku, a za to se provode izbori, biraju se tijela vlasti i predstavnici u Saboru, baš zato da bi se rad mogao ponovno ocijeniti na izborima, a ovo nije način da se ulazi u ocjene - smatra Vesna Pusić i dodaje kako se ovim priopćenjem ograničavaju prava državnih tijela da donose odluke u skladu s mandatom koji su građani dali na izborima.
Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a, podsjeća na to da je RH Ustavom određena kao parlamentarna demokracija u kojoj je definirana uloga svih institucija pa tako i Crkve te da su za ovakve sporove, kao što je spor sa Slovenijom, nadležni Vlada i Sabor.
- Bez obzira na golemu važnost koju Katolička crkva ima u Hrvatskoj, bilo bi veoma opasno ako bi netko htio da njena uloga bude nadustavna. Time se ne bi ugrozila samo ustavna odredba o laicitetu nego i sama činjenica da je Hrvatska parlamentarna demokracija određena Ustavom. Hrvatska država i njezini građani ne bi smjeli imati nikakvog tutora bez obzira na to je li riječ o nekome iznutra ili nekome izvana, samo tako će se moći potvrditi smisao slobodne volje njezinih građana. Ovako, bojim se da se time onemogućava da Hrvatska bude država koja će biti izraz unutrašnjeg konsenzusa i vanjskog partnerstva - smatra Pupovac.
Naravno, priopćenjem Iustitie et pax Crkva je zasad samo načela pitanje sporazuma sa Slovenijom, što ne znači da je time okončano pitanje stava Crkve prema sporazumu, pa možda i u tom kontekstu treba promatrati činjenicu da nitko od istaknutih članova HDZ-a, počevši od Vladimira Šeksa, nije želio komentirati taj problem. A možda uistinu ne čuju glasove iz mobitela.
Mini intervju
Don Ivan Grubišić: Crkva ne može odlučivati u ime naroda
Je li Crkva pozvana da u ime naroda odlučuje o izolaciji Hrvatske?
- Poslanje Crkve je nešto sasvim drugo, ona ne smije ulaziti u politiku - tumači priopćenje Iustitie et pax don Ivan Grubišić.
- Pitanje je koliko je Crkva pozvana da u ime naroda, a bez njegove privole odlučuje o ulasku Hrvatske u EU, odnosno ostajanju izvan EU. Izneseno mišljenje u priopćenju stavlja Vladu i Sabor pred veliko iskušenje, a nije ni trenutak niti vrijeme da se postavljaju ultimatumi ni s jedne niti s druge strane - smatra Grubišić, ocjenjujući dokument radikalnim, prije svega zbog tona u kojem je priopćenje napisano.
- To nije razina diplomatskih odnosa Crkve i države - istaknuo je Grubišić.
- Namjerava li Crkva ozbiljno raspravljati o tom pitanju, onda to treba biti na jednoj drugoj razini odnosa i komunikacije, tada se govori o razini nuncija koji komuniciraju s predsjednikom i Vladom, a ne ovako, kroz priopćenja - rekao je Grubišić i dodao kako je možda razlog ovakvog priopćenja u činjenici da Crkvi ne ide dobro u moralnim pitanjima, pa na ovaj način pokušava pronaći alibi za ono gdje nije uspješna.
Don Ivan Grubišić, sociolog i teolog, u tom priopćenju vidi snažan utjecaj Nevena Šimca. - Šimac dobro poznaje politiku EU i ovo sve izgleda kao njegov potpis, što mi se ne čini dobrim za Crkvu iako je Šimac izvrstan poznavatelj prava i diplomacije EU. Šimac bi svoje stavove mogao izreći neovisno o komisiji, a ne ovako, da izgleda kao da se Crkva oglasila kroz priopćenje oštroga tona - smatra Grubišić.
KOMENTAR INOSLAVA BEŠKERA: Pravda i himba
Biskupi, bar kad istupaju u ime Pravde i mira, ne bi smjeli svoj pravedni gnjev potkrepljivati samo argumentima u korist svoje države. Ne bi smjeli hiniti da ne znaju kako je sporna obala, koja određuje opseg teritorijalnog mora, postala bilo slovenska bilo hrvatska.
Barem bi se biskupi, ako im je do pravde, mogli prisjetiti da su i Slovenija i Hrvatska, netom su uzmogle, provele bezobzirno etničko čišćenje talijanskog življa na uz obalu Piranskog zaljeva odnosno Savudrijske vale: na području gdje je stoljećima bilo više od 90 posto Talijana sada ih je manje od 10 posto.
Pravda je ili jednaka za sve, ili je nema. Isti kriteriji etničke zastupljenosti koje je zastupao don Božo Milanović, koji su vrijedili za kontinentalnu Istru i njezinu istočnu obalu odnosno, mutatis mutandis, za Zadar i Dalmaciju, i po kojima je Istra pripala Jugoslaviji - ne smiju biti zabašureni kada govorimo o zapadnoj obali Istre, a poglavito o bivšoj Zoni B.
Ponovo mijenjati granice, naravno, ne treba. Trebalo bi pak smanjiti žestinu retorike kada govorimo o nečemu što je generacija mojih roditelja bespravno otela, i sa slovenske i s hrvatske strane, sjetiti se izreke “oteto - prokleto” i pravila da se ni na ispovijedi lopovu ne daje odrješenje dok se ne pokaje za krađu. I nije opravdanje što je netko drugi krao i prije i više, npr. Italija.