O rekonstrukciji Vlade, pitanjima na koja od premijera nije dobio odgovor, očekivanjima od Ustavnog suda i Državnog odvjetništva te ponašanju stranačkog kolege Gordana Marasa razgovarali smo sa SDP-ovim zastupnikom Peđom Grbinom.
Tijekom saslušanja novih ministara na saborskim odborima premijera Andreja Plenkovića pitali ste zašto je smijenio prethodne. Kako ste shvatili premijerov odgovor?
- Nisam dobio odgovor predsjednika Vlade zašto ih je smijenio, nego tiradu koju sam shvatio kao obrambenu reakciju nervoznog čovjeka. Umjesto da odgovori na vrlo konkretne primjedbe, koje se odnose na konkretne ljude i njihovu zloupotrebu javnih funkcija na kojima su bili, premijer je napao one koji govore o problemima.
Od premijera smo još jednom čuli udar na slobodu govora. Gotovo je zaprijetio onima koji, kako kaže, HDZ etiketiraju kao koruptivnu stranku. No, na njegovu veliku žalost, ne radi se o etiketama nego o činjenicama.
Što mislite, zašto se premijer odbija vrijednosno odrediti prema aferama svojih bivših ministara?
- Zato što vjerujem da kod njega još postoji barem trunka srama koja ga sprječava da kaže kako je ono što su ministri radili dobro. A kako ne može reći da je ono što su ministri radili loše jer bi time doveo u pitanje opstojnost svoje Vlade i stranke, izabrao je taktiku šutnje i napada.
Kako doživljavate šutnju Državnog odvjetništva? Bi li tužitelji trebali reći ima li u aferama smijenjenih ministara koruptivnih elemenata koje valja istražiti ili se odrediti u smislu da ništa u tim aferama ne upućuje na sumnju na nezakonite radnje?
- Ako DORH šuti zato što radi svoj posao, provodi izvide i istražuje evidentne zloupotrebe konkretnih ljudi kao što su Tolušić, Marić, Kuščević i drugi, neka šute i rade svoj posao. Ali, ako je šutnja prikrivanje nezakonitosti, Hrvatska je u puno dubljem problemu nego što se to do jučer činilo.
U petak je vaš stranački kolega Gordan Maras imao cjelodnevno pripetavanje s premijerom Plenkovićem i optuživao ga da vodi korumpiranu Vladu. Je li pretjerao?
- Mislim da su i Maras i Plenković prešli granicu. No, razlika je u tome što je posao saborskog zastupnika, osobito oporbenog, da kritizira i provocira Vladu, a posao je Vlade da na te kritike argumentirano odgovori ili ih ignorira. Govoriti saborskom zastupniku koji samo koristi svoje ovlasti da na svim radnim tijelima predsjedniku Vlade i ministrima postavlja pitanja o njihovu radu, odnosno neradu, da je stalker ili plačljivko je ispod svake razine.
Vladajući tvrde da nema uvjeta za još jedno izvanredno zasjedanje Sabora u povodu zahtjeva oporbe za opoziv ministra zdravstva Milana Kujundžića. Rekli ste da ćete od Ustavnog suda zatražiti da se očituje o tom pitanju. Jeste li?
- S kolegama oporbenim članovima saborskog Odbora za Ustav u utorak ćemo Ustavnom sudu uputiti podnesak u kojem upozoravamo na protuustavno postupanje predsjednika Sabora i vladajuće većine u Odboru za Ustav. U Ustavu jasno i izričito piše da se rasprava o povjerenju pojedinom članu Vlade mora održati u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. U Ustavu ne piše da se to, recimo, ne mora dogoditi ako su zastupnici na godišnjem odmoru.
Od Ustavnog suda tražimo zaštitu i da nam omogući da radimo svoj posao - propitujemo rad Vlade, a u ovom slučaju ministra Kujundžića. Kao vjerojatno i velika većina građana, i ja sam se susreo s problemima u zdravstvenom sustavu. Vidim probleme, što se događa, kako se zatvaraju odjeli, kako se godinama čeka na pretrage, a ministar Kujundžić na to ne reagira. Rasprava o njemu je pitanje zaštite vitalnih interesa Hrvatske.
Ima li Ustavni sud rok u kojem treba odgovoriti?
- Nema. No, u slučaju ministra Pavića je pokazao da, kada hoće, može reagirati brzo i na vrijeme. Sadašnja situacija u kojoj se oporbi onemogućava rasprava po saborskim tijelima, onemogućuje rasprava o sukobu interesa premijera Plenkovića koja se već mjesecima opstruira u Odboru za Ustav, te onemogućava rasprava o nesposobnom i štetnom ministru kao što je Kujundžić, zahtijeva brzu reakciju Ustavnog suda. Hrvatska je parlamentarna demokracija i ako želi zadržati titulu parlamentarne i demokratske države, Ustavni sud na ovo mora reagirati.
Do kada bi se Ustavni sud trebao očitovati?
- Najkasnije do kraja srpnja.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović bi drugačije postavio sastav Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa. Misli da bi dva člana trebala predložiti oporba, dva vladajući, a da mu predsjednik bude šef Vrhovnog suda. Što u prijedlogu po vašem mišljenju valja, a što ne valja?
- Prvo ne valja što je predsjednik Ustavnog suda uopće takvo što predlagao jer to nije njegov posao. Drugo, ne valja sam prijedlog. On je loš i potpuno bi umrtvio Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Ako pogledamo osobu predsjednika Vrhovnog suda, vidjet ćemo nekoga tko je imao problema s prikazivanjem svoje imovine u imovinskoj kartici. Krio je imovinu, o čemu smo prilikom njegove kandidature vodili iscrpnu raspravu. On nikako ne bi mogao jamčiti učinkovitu borbu protiv sukoba interesa koja je Hrvatskoj u ovom trenutku nužna.