PRIKLJUČENJE SAVEZU

Grlić Radman: ‘Finska i Švedska imaju bezrezervnu potporu Hrvatske za NATO‘

‘Apsolutno sam siguran da će Hrvatski sabor ratificirati sporazum kada on dođe iz Bruxellesa u Zagreb‘, rekao je

Gordan Grlić Radman

 John Macdougall/Afp

Šef diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u srijedu da Hrvatska "bezrezervno" podržava članstvo Finske i Švedske u NATO savezu te da je stalnom predstavniku pri NATO-u u Bruxellesu dao naputak za prihvaćanje zahtjeva za članstvo te dvije zemlje.

"Ja sam apsolutno u ime hrvatske vlade na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu proteklog vikenda kazao da dajemo nedvojbenu, bezrezervnu podršku tim zemljama (...) to je bilo bez imalo okolišanja", rekao je Grlić Radman za Hrvatski radio.

Podsjetio je da su zbog ruske invazije na Ukrajinu i posljedično tome rekonfiguracije svjetskog međunarodnog poretka dvije tradicionalno neutralne zemlje odlučile svoju sigurnost zatražiti u NATO savezu koji jamči sigurnost svojim zemljama članicama.

"Osjećaju se ugroženima, dobrodošle su u Savez, one, s obzirom na vlastite potencijale, jačaju time demokratske standarde i sveukupni potencijal NATO-a (...) stalni predstavnik pri NATO-u u Bruxellesu Mario Nobilo ima moj naputak za prihvaćanje aplikacije Finske i Švedske u Savez te će dobiti punomoć vlade za potpisivanje protokola koji će uslijediti ovih dana", rekao je ministar vanjskih poslova, dodavši da "postoje još nekakvi razgovori s Turskom".

Turska je, naime, zaprijetila bokadom pristupa Švedske i Finske u NATO ukoliko ne ispune uvjete Ankare, tj.moraju prestati podržavati terorističke skupine u svojim zemljama, prvenstveno Radničku stranku Kurdistana (PKK), pružiti jasna sigurnosna jamstva i ukinuti ograničenje izvoza oružja Turskoj.

Grlić Radman je rekao da nakon prihvaćanja zahtjeva Švedske i Finske potom sve ovisi o parlamentima država članica NATO-a kada će ratificirati sporazum.

"Apsolutno sam siguran da će Hrvatski sabor ratificirati sporazum kada on dođe iz Bruxellesa u Zagreb", rekao je Grlić Radman.

Za izjave predsjednika Zorana Milanovića da Hrvatska treba blokirati pristup spomenutih država u NATO sve dok se ne izmjeni izborni zakon u BiH, kazao je da su to "ucjene" i da je to "neuropski".

"To je ucjena (...) ta dva procesa treba razdvojiti", rekao je Grlić Radman i dodao da se za pitanje i položaj hrvatskog naroda najviše bori Plenkovićeva vlada.

"Prava hrvatskog naroda se ostvaruju pravnim mehanizmima, političkim i diplomatskim naporima, a ne ucjenama (...) Predsjednik nam sa svojim izjavama ruši reputaciju države na međunarodnoj sceni i radi političku štetu koja može ugroziti naše nacionalne interese", rekao je Grlić Radman.

Ponovio je da je stabilna BiH strateški nacionalni interes Hrvatske te istaknuo kako se nakon izbora u BiH može pojaviti sigurnosni problem ako se ne promijeni izborni zakon.

"Hrvatski narod kao najmanji narod je stiješnjen između srpskog separatizma i visoko rangiranog bošnjačkog hiperunitarizma u BiH", smatra Grlić Radman.

Važnim smatra posjet predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Sarajevu 21. i 22. svibnja koji će, kako je rekao, "pokušati utjecati".

Govoreći o šestom paketu sankcija EU-a protiv Rusije, Gordan Grlić Radman je rekao da postoji nekoliko zemalja koje argumentiraju protivljenje embargu na uvoz ruske nafte ovisnošću o ruskim energentima.

"Sankcije se moraju osjetiti u samoj Rusiji i nastojimo eliminirati sve aspekte koji bi se sankcijama mogli negativno odraziti na europsko gospodarstvo", rekao je.

O mogućoj slovenskoj blokadi ulaska Hrvatske u Schengensku zonu rekao je da ne očekuje da će Slovenija "pomrsiti račune".

"Nadam se da neće biti koraka unazad, imali smo dvije godine jako dobru suradnju s Janšinom vladom. Ulazak Hrvatske u šengenski prostor je najviše u interesu slovenskih građana. Siguran sam da ćemo naći zajedničko rješenje sa slovenskim prijateljima", naglasio je Grlić Radman.

Na pitanje da li ima pomaka u rješavanju sudbine hrvatskog državljanina koji se pridružio ukrajinskoj vojsci i trenutno se nalazi u ruskom zarobljeništvu, kratko je odgovorio da je "naša briga i dužnost vratiti ga u domovinu" te da postupak zahtjeva "diskreciju".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 02:24