Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u utorak u Kotoru da je hrvatski strateški i nacionalni interes imati stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Crnu Goru kao dobrog susjeda, ali je dodao da postoje i otvorena pitanja koja se trebaju rješavati, poput povrata otete imovine hrvatskim obiteljima iz Tivta.
Grlić Radman boravi u Crnoj Gori u sklopu obilježavanja 13. siječnja, Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Sudjelovao je danas na svečanoj akademiji Bokeljske mornarice, a prethodno se sastao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem.
Šef hrvatske diplomacije kazao je novinarima da Hrvatska snažno podupire reformske procese u Crnoj Gori i sve one iskorake koji pridonose njezinu približavanju Europskoj uniji.
Ipak, istaknuo je, postoje određena bilateralna pitanja koja “nisu samo bilateralne naravi, nego su i civilizacijska i univerzalna pitanja”. U tom kontekstu naveo je da je tijekom posjeta Crnoj Gori imao "sastanak s predstavnicima 51 tivatske obitelji čija je imovina oteta".
“Imao sam sastanak s gospodinom Zlatkom Petkovićem, Vikom Marovićem i Krstom Boškovićem. Naime, radi se o predstavnicima obitelji čija je imovina oteta i oni se sada ne mogu uknjižiti u katastru u katastarskoj općini Mrčevac jer ne postoji volja da se provede odluka nekoliko sudova, prije svega općinskog suda u Kotoru, koji je presudio u njihovu korist. Tu presudu potvrdio je i viši sud u Podgorici, kao i upravni sud”, rekao je Grlić Radman.
Povjerenstvo za Jadran i Morinj
Međutim, nakon današnjih sastanaka uvjeren je da će se u suradnji dviju vlada, odnosno pravosudnih tijela, ostvariti siguran napredak po tom pitanju.
“Na koncu, to je vladavina prava, to je pravosuđe, to je 23. poglavlje, temeljna prava i, naravno, uvjet za zatvaranje mjerila o restituciji”, rekao je Grlić Radman.
Podsjetio je i da postoje druga otvorena pitanja, poput vlasništva nad školskim brodom Jadran, te odštete logorašima u Morinju, na kojima rade povjerenstva koja su formirale vlade Crne Gore i Hrvatske.
Grlić Radman nije želio komentirati činjenicu da crnogorsko povjerenstvo u pregovorima predvodi ministar obrane Dragan Krapović, koji ima jasan stav da brod Jadran pripada Crnoj Gori.
“To je stvar vlade Crne Gore koga će imenovati. U to apsolutno ne ulazimo. Važno je da se imenuje povjerenstvo i da počnemo razgovarati o tom pitanju”, rekao je Grlić Radman.
Hrvatska vlada je sredinom prosinca osnovala komisiju za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, a za predsjednika komisije imenovan je upravo Grlić Radman. Crna Gora je odgovorila osnivanjem svoje komisije koju će predvoditi ministar obrane Dragan Krapović.
Nakon Krapovićevih izjava u siječnju 2024. da je školski brod Jadran vlasništvo Crne Gore i da bi trebalo promijeniti natpis na spomen-ploči u logoru Morinj kod Kotora, odnosi Zagreba i Podgorice su se pogoršali, a kulminirali su usvajanjem Rezolucije o genocidu u logoru u Jasenovcu, koju je usvojio crnogorski parlament na inicijativu proruskih i prosrpskih stranaka u vladajućoj većini čiji je lider aktualni predsjednik parlamenta Andrija Mandić, što je službeni Zagreb ocijenio kao provokaciju.
Reakcija hrvatske vlade bila je oštra, a kulminacija je bila blokada zatvaranja poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore s EU, koje, između ostalog, obuhvaća i dobrosusjedske odnose.
Ibrahimović: Svjesni smo obveza prema Hrvatskoj
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, koji je istodobno predsjednik manjinske Bošnjačke stranke, iskoristio je susret s Grlićem Radmanom da tamošnjoj hrvatskoj nacionalnoj zajednici čestita Dan hrvatskog naroda, ali i da joj zahvali na svemu što je činila tijekom godina na stvaranju moderne, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore.
“Ne samo kao predsjednik Bošnjačke stranke, nego i kao čovjek koji se uvijek zalagao da stavimo naglasak na prava manjina u Crnoj Gori. Zašto? Jer ne može biti kvalitetne, prosperitetne Crne Gore ukoliko u njoj nema jedan važan stup, a taj stup moraju biti manjine", rekao je.
"Zajedno radimo na boljoj i prosperitetnijoj Crnoj Gori i danas nastavljamo jedan od naših stupova vanjske politike, a to je jačanje dobrosusjedskih odnosa. Tu nam prijateljska država Hrvatska dosta pomaže i hvala vam na tome”, rekao je Ibrahimović.
On je istaknuo da Crna Gora u Hrvatskoj ima pouzdanog partnera na europskom putu te da skeptici griješe kad tvrde da današnja Hrvatska nije ona ista koja je Crnu Goru podržala i na putu prema NATO-u.
“Danas je potvrđeno u razgovoru s mojim dragim kolegom da Hrvatska još snažnije podržava europski put Crne Gore i da Crna Gora može računati na podršku iz Hrvatske. No, isto tako i mi u Crnoj Gori smo svjesni da imamo obveze prema Hrvatskoj”, rekao je Ibrahimović.
On je ponosno istaknuo da je Crna Gora “uradila pravu stvar kada je poklonila dom hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Tivtu”.
Vuksanović: Ovaj dan podsjeća na stoljetnu prisutnost Hrvata u Crnoj Gori
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori Adrian Vuksanović, jedine hrvatske političke opcije u zemlji, u čestitki pripadnicama i pripadnicima hrvatske zajednice podsjetio je na stoljetnu prisutnost Hrvata na prostoru Crne Gore, na bogatu kulturnu, jezičnu i duhovnu baštinu “koju smo stvarali i sačuvali, ali i na odgovornost da tu baštinu živimo i prenosimo budućim naraštajima”.
“Naša je prisutnost duboko utkana u povijest i identitet ovoga prostora, u njegove gradove, običaje, kulturu i pamćenje”, naveo je Vuksanović, dodavši da je Dan hrvatskog naroda prigoda za potvrdu naše pripadnosti Crnoj Gori kao domovini u kojoj želimo živjeti slobodno, ravnopravno i dostojanstveno, čuvajući vlastiti identitet i uvažavajući različitosti koje obogaćuju društvo u cjelini.
“Uvjeren sam da će hrvatska zajednica i dalje biti konstruktivan i odgovoran sudionik društvenog života, doprinositi dijalogu, suradnji i dobrim međudržavnim odnosima te biti most prijateljstva između Crne Gore i Republike Hrvatske”, poručio je Vuksanović.
Za Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori ustanovljen je 13. siječnja, dan prijenosa moći Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine.
Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori 13. siječnja obilježen je i u ponedjeljak navečer svečanom akademijom Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Kotoru, na kojoj je istaknuto da crnogorski Hrvati "duhovno pripadaju ovom prostoru, a identitetski svojoj matici, Hrvatskoj".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....