ARBITRAŽA INA-MOL

Grmoja: ‘Dobro smo i prošli u ovoj arbitraži jer su naše Vlade činile sve da mi to izgubimo‘

‘Trebamo ustrajati u svojim zahtjevima da je Ina preuzeta na kriminalni način. Imamo i argumente, a to je presuda Vrhovnog suda‘

Nikola Grmoja

 Damjan Tadic/Cropix

U svibnju 2016. u Vladi, koju je formirao bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, a premijer je bio Tihomir Orešković, žestoko su se lomila koplja, i to zbog MOL-a. Vlada je naslijedila arbitražu koju je 2014. pred komisijom UNCITRAL protiv MOL-a pokrenula Vlada Zorana Milanovića. To je bio odgovor na arbitražu koju je MOL pokrenuo potkraj studenoga 2013. (a završila je prije nekoliko dana), pri čemu je podnio tužbu protiv Hrvatske pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) radi plinskog biznisa.

Karamarko i dio HDZ-a tražili su da Hrvatska povuče arbitražu protiv MOL-a u kojoj se željelo dokazati da su upravljanje Inom stekli tako što je predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera. To bi se i dogodilo da se Most nije žestoko usprotivio. Hrvatska je obje arbitraže izgubila, što je prokomentirao Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta.

- Mogli smo proći i puno gore. MOL je u arbitraži pred ICSID-om dobio samo 18 posto traženog iznosa, premda se radi o velikom novcu. Problem je što su sve vlade, osim možda Oreškovićeve, činile sve da mi te arbitraže izgubimo. Mnogo važniju arbitražu izgubili smo 2017. U njoj smo htjela dokazati kriminalni način preuzimanja upravljačkih prava u Ini. Gubitku je pogodovao i Ustavni sud koji je srušio presudu Sanaderu. To je bio jedan od ključnih argumenata da dokažemo korupciju u preuzimanju Ine, a Ustavni sud ga je srušio da bi, nakon što je prošla ta arbitraža, Vrhovni sud potvrdio tu presudu, te presudu Hernadiju koji je osuđen da je Sanaderu dao mito od 10 milijuna eura.

Govorilo se o postizanju dogovora s MOL-om.

- Pitao bih sve one koji su zazivali dogovor s Mađarima kako je moguće postići dogovor s onima koji, evo i nakon ishoda arbitraže za plinski biznis koja nema veze s arbitražom u kojoj smo išli dokazati kriminal u preuzimanju upravljačkih prava, ustraju da je preuzimanje Ine bilo zakonito? MOL šalje priopćenje da je Hernadi nevin, a da je arbitraža samo dokaz toga. I dalje tvrde da nije bilo korupcije u preuzimanju Ine, premda imamo snimku toga čina i presudu Vrhovnog suda. Kako bi MOL koji ima takav stav, a i mađarska vlada koja ne želi izručiti Hernadija, pristao na dogovor u kojem bi dobili manje od 18 posto, koliko su dobili arbitražom za plinski biznis? Sasvim je jasno koji je stav MOL-a i mađarske vlade. Oni ne žele popustiti ni milimetra.

Vlada ne odustaje od borbe za dokazivanje kako je MOL na kriminalni način preuzeo Inu, da je izmjena dioničarskog ugovora koji je aranžirao Sanader bila plod korupcije. Švicarski Savezni vrhovni sud je 2017. odbio zahtjev Hrvatske za poništajem arbitraže UNCITRAL-a iz 2016., no traži se revizija odluke.

- Pitam one koji su bili za dogovor, kakav je to dogovor koji oni nude ili su nudili u tom trenutku? Od čega bismo mi odustali? Da li od zahtjeva za izručenje Hernadija? Ili da potpuno odustanemo od dokazivanja toga na koji je način preuzeta Ina? Logični su postupci ove Vlade, koja je nakon što smo izgubili arbitražu tražila 2017. u Genevi ponovo pokretanje postupka, a najavljuje i daljnje korake. Ponaša se na način na koji bi se svaka Vlada ponašala. Mi smo samo tvrdili da Hrvatska mora utvrditi način na koji je preuzeta Ina i da, dok si u arbitražnom postupku, moraš tvrditi da dobro stojiš, a ne, kao što je to govorio dio HDZ-a, da nemamo šanse. Sigurno će ova i neka buduća Vlada nastojati dokazivati da je Ina preuzeta na kriminalni način. Imamo i argumente, a to je presuda Vrhovnog suda kojom je presuđeno Hernadiju, Ivi Sanaderu, a uostalom i HDZ-u. Temeljem toga trebamo ustrajati u svojim zahtjevima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. listopad 2022 08:05