Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja u četvrtak je Agenciji za zaštitu podataka (AZOP) poslao prijavu kojom apelira na novčano kažnjavanje agencija za naplatu potraživanja, odnosno “utjerivača dugova”, kako ih građani nazivaju, s maksimalnim iznosom 44,8 milijuna eura.
Naime, nakon nedavnih afera curenja podataka iz dviju najvećih agencija za naplatu Eos Matrix i B2 Kapital, iz kojih je navodno iscurilo ukupno 200.000 osobnih podataka građana, Grmoja tvrdi da bi AZOP agencije trebao kazniti sukladno odredbama GDPR-a.
- Sigurno ste upoznati s odredbama europske Uredbe o zaštiti osobnih podataka, GDPR, da se mogu izreći upravne novčane kazne u iznosu do 10 milijuna eura, ili u slučaju poduzetnika do 2 posto godišnjeg prometa - stoji u dopisu.
S obzirom na to da je B2 Kapital, odnosno matično društvo u Norveškoj lani imalo 315 milijuna eura prihoda, a EOS Matrix, s centralom u Njemačkoj, ukupno 804.9 milijuna eura, kako stoji u dopisu, upravne bi kazne za obje tvrtke trebale biti između 22,4 milijuna eura i 44,8 milijuna eura.
Grmoja je od AZOP-a zatražio i očitovanje na pitanja hoće li izreći maksimalne moguće kazne agencijama, je li bilo institucionalnih ili izvaninstitucionalnih korporativnih pritisaka na neovisnost rada AZOP-a i kada će biti dostupno rješenje o nadzoru nad društvom B2 Kapital, s obzirom na činjenicu da je postupanje započelo u prosincu 2022. godine.
Nedavno je curenje podataka 180.000 osobnih podataka građana, među kojima je i 297 maloljetnika, iz agencije EOS bilo tek jedno u nizu jer se nekoliko mjeseci prije toga sličan slučaj dogodio i u B2 Kapital. Iz te su se tvrtka tada pravdali da "ne mogu isključiti mogućnost hakerskog napada".
Inače, kako je stručnjak za sigurnost objasnio za Jutarnji, teorija je kako se ovdje nije radilo ni o kakvom hakerskom napadu, proboju u baze i slično, već o nelegalnoj praksi dijeljenja podataka među agencijama.
- Čini se da je baza koja je u prosincu "iscurila" iz B2 Kapitala gotovo istovjetna ovoj. To ukazuje da su obje došle iz istog izvora. To ujedno potvrđuje i špekulacije da bi se moglo raditi o tomu da agencije ilegalno uspoređuju potraživanja prema sličnim osobama. To ih dovodi u situaciju da jedna drugu mogu bolje pozicionirati - objasnio je.
Prema njemu, to je poznata shema kojom agencije imaju bolji uvid u to kakve tko ima nekretnine, izbjegavajući dražbe i osiguravajući vlasništvo nad tim nekretninama. Jutarnji je nedavno pisao da najveće agencije u Hrvatskoj, koje raspolažu s 6,5 milijardi eura dugova građana, u ovom trenutku na tržištu prodaju preko 500 nekretnina, ukupne vrijednosti više od 500 milijuna kuna, a to je, spekulira se, samo vrh sante leda.
Komentar smo zatražili i od EOS Matrixa. Objavit ćemo ga kada odgovore.