Guverner HNB-a Boris Vujčić u srijedu je poručio da su konačni rezultati poslovanja poduzeća u 2020. bili kudikamo bolji od očekivanja, dok je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić rekao da će se u 2022. voditi odgovorna politika usmjerena ka ostvarenju strateškog cilja - ulaska u eurozonu.
Uz brojne druge predstavnike poslovnog sektora, Vujčić i Ćorić nazočili su Danu velikih planova, konferenciji poslovnog tjednika Lider, na kojoj je sudjelovao i predsjednik RH Zoran Milanović.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Vujčić održao je predavanje "Korporativni sektor u pandemiji: tko je imun na covid-19?", istaknuvši da su, unatoč snažnom padu prihoda poduzeća u 2020. godini, pogotovo u prodaji, konačni rezultati poslovanja bili kudikamo bolji od očekivanja, s obzirom na katastrofična očekivanja lanjskog proljeća.
Bilo je i sektora poput energetike, građevine i poljoprivrede gdje prihodi nisu pali, a sveukupni rezultat koji je bio bolji od očekivanja to duguje paketima potpora implementiranima već na proljeće 2020. godine, naglasio je Vujčić. Podsjetio je da je riječ o monetarno-supervizorskim potporama, u smislu moratorija na plaćanja kredita, kao i dodjele covid-kredita, a tu su bile i fiskalne potpore, koje su prvenstveno išle poduzetnicima za održanje broja zaposlenih.
Paket pomoći poduzećima u Hrvatskoj bio je jedan od najizdašnijih u EU, ocijenio je Vujčić, apostrofiravši da su potpore za zaposlenike značile da poduzeća nisu morala raskidati ugovore, pa se zaposlenost vratila na pretkriznu razinu.
Također, Vujčić je naveo i da trenutni podaci pokazuju da su prihodi korporativnog sektora već na razini 2019., pa je riječ o oporavku po krivulji "V", a prema rezultatima s početka rujna može se očekivati i da turizam praktički dosegne pretkriznu razinu prihoda.
Vujčić je kazao i da su visoko tehnološka poduzeća pokazala znatnu imunost na covid-19, a tijekom krize su praktički imala rast operativne zarade, što je i zato jer su manje bila izložena mjerama "zatvaranja", a imaju i manji udio fiksnih troškova. Govoreći o "korporativnoj demografiji", Vujčić je upozorio na sporost provođenja stečajeva, primjer čega je i Glumina banka, čiji stečaj traje već 22 godine.
"To je nevjerojatno. To doslovno guši ekonomiju i bilo kakvo restrukturiranje koje joj je potrebno", poručio je Vujčić, dodavši da je takvih slučajeva jako puno. Izjavio je da značajan broj poduzeća liči na "zombije", a pritom kvare demografsku sliku korporativne strukture, i bilo bi dobro da se sama restrukturiraju i izađu s tržišta.
Stoga, interes nam mora biti da s tržišta što prije "čistimo" loše tvrtke, da što prije i lakše ulaze nove tvrtke, okvir za to mora osigurati država, kako bi se naposljetku poboljšala demografska slika korporativnog sektora, poručio je.
"Bilo bi dobro da iduću krizu dočekamo s malo boljom strukturom korporativnog sektora", rekao je Vujčić, iznova naglasivši i potrebu strukturnih reformi, primjerice u pravosuđu i državnoj administraciji.
Ćorić: U 2022. odgovorna ekonomska politika
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić poručio je da je Vlada u proteklih godinu i pol dana pokazivala kontinuiranu brigu za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva. Milijarde kuna za subvencije gospodarstvu pretočile su se u nešto lošije fiskalne pokazatelje, koji sada predstavljaju izazov po pitanju strateških ciljeva, to jest ulaska u eurozonu.
Ustvrdio je i da će rezultati BDP-a za treći ovogodišnji kvartal pokazati da je hrvatska ekonomija znatno žilavija i otpornija no u prijašnjoj krizi i 2008. godine, a apostrofirao je između ostalog i rast prometa u industriji u prvih sedam ove godine od 16,7 posto na godišnjoj razini.
"To je zapravo i najveći razlog optimizma nas u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja", izjavio je Ćorić, apostrofiravši da će to ministarstvo učiniti sve da se naprave iskoraci po pitanju konkurentnosti i produktivnosti prerađivačke industrije.
"Za nju držimo da mora biti ključni oslonac hrvatskog gospodarstva, posebice uzimajući u obzir izvanredne okolnosti koje su nam se dogodile za vrijeme koronakrize, primjerice u smislu prekida opskrbe globalnih lanaca", kazao je Ćorić.
Poručio je da će ekonomska politika u 2022. biti prije svega odgovorna, "bez velikih riječi i ogromnih najava".
"Držimo da je odgovornost ono što nam je potrebno kako bismo s jedne strane ostvarili naš strateški cilj, to je ulazak u eurozonu, i na taj način izravno utjecali na poboljšanje poslovnih uvjeta svih onih koji će danas-sutra iz Hrvatske na globalnom ili nacionalnom tržištu posegnuti za kapitalom. Smanjujući premiju rizika na zemlju i utječući na konvergenciju kamatnih stopa s onima najboljih članica EU-a učinit ćemo najbolje moguće što možemo za hrvatsko gospodarstvo"; ustvrdio je Ćorić, koji je podsjetio i na ukidanje tečajnog rizika kao jedne od prednosti ulaska u eurozonu.
Podsjetio je da je za 2022. godinu gospodarski rast projiciran na oko pet posto, ali s obzirom i na ostvarene ovogodišnje rezultate, otvara se perspektiva i da iduća godina "može biti jako dobra" te da stopa rasta bude i veća, što prije svega o dinamici apsorpcije europskih sredstava, rekao je Ćorić, podsjetivši i na jučer otvorenu omotnicu u sklopu NPOO-a.
Izjavio je i da su u Vladi potpuno svjesni strukturnih izazova s kojima se treba suočiti, a proizlaze iz neefikasnosti u zdravstvenom sustavu i u javnoj upravi. Ministar gospodarstva smatra da razdoblje koje slijedi je najbolje za iskorake i u tim segmentima.
Između ostalog, osvrnuo se i na energetski sektor i snažan rast cijena energenata na globalnoj razini. Rekao je da je pozitivna vijest da su kućanstva u idućih nekoliko mjeseci zaštićena po pitanju rasta cijena plina i struje, no "to neće ići dovijeka".
"Ono što moramo učiniti u međuvremenu je snažiti na sve moguće druge načine hrvatsku ekonomiju i to činiti kontinuirano, kako bi 2022. godinu dočekala sa znatno boljim izgledima za veći ekonomski rast no što je to bilo u projekcijama polovicom ove godine", izjavio je Ćorić.
Zorić: "Velika utakmica" za ostvarenje strateškog plana
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić apostrofirao je Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, a u svjetlu njenog ostvarenja i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i novi Višegodišnji financijski okvir (VFO), koji predviđaju velika financijska sredstva za Hrvatsku.
"Bit će velika šteta ako i jedan euro propustimo i pametno ga ne uložimo" ustvrdio je Zorić, kazavši da nas čeka "velika utakmica".
"Kako odigrati da u ovih nešto manje od deset godina zaista ostvarimo svoj strateški planski cilj, da pametno uložimo taj novac i zaista ostvarimo svoju nacionalnu strategiju (...) U toj strategiji svi imamo zadatak, i ako želimo ostvariti plan moramo raditi svi zajedno", poručio je Zorić.