ZAGREB - Realni bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj bi se godini mogao smanjiti snažnije nego što je Hrvatska narodna banka (HNB) prognozirala u srpnju, kada je njena prognoza bila pad za 0,2 posto, procjena je analitičara HNB-a.
"Prva objava realnog BDP-a za drugo tromjesečje kao i raspoloživi mjesečni podaci za srpanj i kolovoz upućuju da bi se realni BDP u 2014. mogao smanjiti snažnije nego što je HNB prognozirao u srpnju ove godine (minus 0,2 posto)", navodi se u informaciji o gospodarskim kretanjima koju je središnja banka danas objavila na svojim internet stranicama.
Realni BDP, temeljen na novoj metodologiji ESA 2010, smanjio se za 0,3 posto u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prethodna tri mjeseca, navode iz HNB-a.
Napominju kako je smanjenje gospodarske aktivnosti uglavnom rezultat kontrakcije domaće potražnje.
Osobna potrošnja blago se smanjila (0,2 posto) zbog pada realnih neto plaća i stagnacije zaposlenosti u odnosu na prethodno tromjesečje. Državna potrošnja smanjila se (0,9 posto) kao posljedica konsolidacijskih mjera prihvaćenih u sklopu procedure pri prekomjernom manjku. Smanjen je i broj zaposlenih u djelatnostima javnih i državnih služba, kao i ukupni rashodi opće države. Također su smanjene investicije u fiksni kapital (1,0 posto) u odnosu na prethodno tromjesečje. Ni inozemna potražnja nije pozitivno pridonijela kretanju gospodarske aktivnosti, s obzirom da je zabilježeno blago smanjenje izvoza robe i usluga (0,4 posto) u odnosu na prethodna tri mjeseca, navodi se u informaciji.
"Dostupni mjesečni pokazatelji za srpanj i kolovoz upućuju na stagnaciju realne gospodarske aktivnosti tijekom trećeg tromjesečja 2014.", ističu analitičari središnje banke.
Pritom napominju kako je fizički obujam industrijske proizvodnje blago porastao u srpnju u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja, dok je istodobno zabilježeno snažno smanjenje realnog prometa u trgovini na malo.
U srpnju je zabilježeno smanjenje broja noćenja turista u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je broj dolazaka turista blago porastao.
Ni navješćujući pokazatelji gospodarske aktivnosti ne upućuju na mogućnost znatnijeg oporavka tijekom trećeg tromjesečja, navode iz HNB-a, napominjući kako su, unatoč blagom porastu u srpnju i kolovozu u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja, pokazatelji potrošačkog i poslovnog optimizma i dalje na iznimno niskim razinama.
Tijekom drugog tromjesečja privremeno su zaustavljena nepovoljna kretanja na tržištu rada - zabilježena je stagnacija broja zaposlenih, dok se broj nezaposlenih smanjio u odnosu na prvo tromjesečje.
Stagnacija broja zaposlenih osoba rezultat je smanjenja broja zaposlenih u većini djelatnosti i snažnog zapošljavanja u turizmu. Istodobno, pad broja nezaposlenih osoba zabilježen tijekom drugog tromjesečja (3,3 posto) odražava niže priljeve u evidenciju HZZ-a, ali i zamjetno povećanje broja osoba brisanih iz evidencije HZZ-a (zbog neispunjavanja uvjeta o aktivnom traženju posla, navodi se u informaciji o gospodarskim kretanjima.
Takva su se kretnja odrazila i na stopu nezaposlenosti koja se tijekom drugog tromjesečja blago smanjila te je iznosila 20,2 posto. Posljednji dostupni podaci upućuju da su se relativno povoljna kretanja nastavila i na početku trećeg tromjesečja te se stopa nezaposlenosti smanjila na 19,5 posto.
Ipak, napominju analitičari HNB-a, podaci iz Ankete poslovnog optimizma za iduće razdoblje ne daju povoljnu sliku o mogućim kretanjima broja zaposlenih u sljedeća tri mjeseca. Naime, očekivanja o kretanju broja zaposlenih u djelatnostima industrije, trgovine i usluga zamjetno su smanjena tijekom kolovoza, dok su još u srpnju prevladavala povoljna očekivanja.