OGLASIO SE MINISTAR

Habijan nakon prekida usporavanja inflacije: ‘Po višim je stopama rasla u 13 članica europodručja‘

Ministar nije odgovorio na pitanje zašto je inflacija u Hrvatskoj 70 posto viša od godišnjeg prosjeka eurozone

Damir Habijan

 Damjan Tadic/Cropix

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan u petak je, komentirajući najnovije podatke o kretanju inflacije u Hrvatskoj, kao pozitivno istaknuo to da je na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na siječanj ove godine, inflacija rasla po višim stopama u 13 članica europodručja.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u veljači 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto, čime je prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini, s obzirom da je u siječnju 2024. inflacija na godišnjoj razini također iznosila 4,1 posto.

Prema današnjoj prvoj procjeni Eurostata, pak, godišnja stopa inflacije u veljači mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,8 posto, također isto kao u siječnju. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u veljači je iznosila 2,6 posto, a najvišu godišnju stopu inflacije je zabilježila upravo Hrvatska.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj 2024., inflacija je prema podacima europskog statističkog ureda u Hrvatskoj porasla za 0,3 posto, dok je najviše porasla u Belgiji, 2,4 posto, a primjerice u Francuskoj i Nizozemskoj iznosila po 0,9 posto, a Njemačkoj i Sloveniji po 0,6 posto.

Uz konstataciju da je inflacija u veljači na godišnjoj razini zabilježila "stagnaciju", Habijan je upravo istaknuo podatke o tome da je inflacija na mjesečnoj razini porasla više u 13 zemalja europodručja.

U Ministarstvu i Vladi smatramo da sve one mjere Vlade i njena konzistentna politika apsolutno pokazuju svoje rezultate, izjavio je Habijan na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

Iako je po DZS-ovim podacima inflacija u veljači na godišnjoj razini rasla po istoj stopi kao i u siječnju ove godine, a prekid trenda usporavanja je zabilježen i lanjskog kolovoza, Habijan je izjavio da je ovo "već 15. mjesec zaredom da stopa inflacije u Hrvatskoj pada", a da je "stopa od 4,1 posto u veljači najniža od listopada 2021. godine".

Stoga, po Habijanovim riječima, trend je obećavajuć i ohrabrujuć.

Na konstataciju novinarke da Hrvatska na godišnjoj razini u veljači ima najvišu inflaciju u cijeloj eurozoni, Habijan je odgovorio da je "jedno eurozona, a drugo su članice Europske unije".

"Kada komentiramo podatke, nije dobro da samo uzimamo europodručje, već treba uzeti sve zemlje EU-a", ustvrdio je.

"Vlada će i dalje voditi računa da inflatorni udar bude što manji"

Nije konkretno odgovorio na pitanje zašto je inflacija u Hrvatskoj 70 posto viša od godišnjeg prosjeka eurozone, već se referirao na podatke iz aplikacije o kretanju cijena koju je oformilo njegovo ministarstvo.

Kada se usporede cijene koje su se tri trgovačka lanca obavezale dostavljati, cijene proizvoda u osnovnoj potrošačkoj košarici, ovisno o lancu, su pale od 3,38 do 8,6 posto u odnosu na kraj 2022. godine, izvijestio je Habijan.

S obzirom da su u veljači na mjesečnoj razini cijene energije porasle za 1,5 posto, Habijan je podsjetio da su u posljednjih mjesec dana cijene naftnih derivata rasle u dva navrata. Međutim, istaknuo je da je zahvaljujući mjerama Vlade prosječna cijena punjenja spremnika osobnog automobila od 50 litara niža za šest do sedam eura.

"Vlada će kao i do sada voditi računa da inflatorni udar na građane i gospodarstvo bude što manji, kada govorimo i o razdoblju nakon 1. travnja ove godine", poručio je ministar.

O dokapitalizaciji Petrokemije

Vlada je na jučerašnjem zatvorenom dijelu sjednice donijela odluku o davanju suglasnosti Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) za sudjelovanje u dokapitalizaciji kutinske tvornice gnojiva Petrokemija.

Upitan o tome, Habijan je rekao da se s novim vlasnicima razgovaralo, a da je već i ranije rečeno da će i država i trgovačka društva u njenom vlasništvu, koja u Petrokemiji imaju udjel, sudjelovati u dokapitalizaciji, to jest nastaviti s daljnjim ulaganjima u tu kutinsku kompaniju.

Upitan znači li to da država ostaje na istom udjelu u toj tvrtki, Habijan je rekao da je predložena "skala ulaganja od 70 do 140 milijuna eura".

"Dakle, uspješnost dokapitalizacije će biti ako ulaganje bude veće od 70 milijuna eura. Prema tome, obzirom na tu skalu potencijalnog ulaganja, teško mi je reći kakav će u konačnici biti omjer. To ovisi koliko će svaki dioničar uložiti novčanih sredstava", izjavio je Habijan.

Naime, turska grupacija Yildirim posjeduje 54,52 posto dionica Petrokemije, dok država i državne tvrtke imaju 45,17 posto dionica. Skupština Petrokemije na kojoj bi se trebalo odlučivati o dokapitalizaciji je sazvana za 6. ožujka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. svibanj 2024 03:00