SDP-ov zastupnik u Hrvatskom saboru Siniša Hajdaš Dončić kritizirao je na konferenciji za novinare u sjedištu stranke pristup Vlade u rješavanju problema s Agrokorom.
Pozvao je Ivicu Todorića da javno objasni o čemu se točno radi, a sam je za situaciju okrivio privatizaciju koja se odvijala '90-ih za vrijeme HDZ-ove Vlade premda je odbio odgovoriti koliko su dosadašnje Vlade odgovorne za nastalu situaciju.
‘Pozivamo Todorića da javnosti javno objasni u kakvoj je situaciji Agrokor i kako on misli riješiti problem Agrokora i koje su njegove ideje kako Agrokor restrukturirati’, rekao je i dodao:
'Ovdje je na djelu ortački kapitalizam koji je nastao u vremenima pretvorbe. Ovo sve dolazi na naplatu, da jedna ekonomija bude toliko izložena jednom sustavu. Počela je s istom strankom, a ona sad ima određen problem, jer ne zna kako to riješiti.’
Osvrnuo se i na obraćanje potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić u petak koja je objavila da Vlada priprema Zakon koji bi trebao spriječiti gospodarsku krizu u slučaju propadanja velikih tvrtki.
'Drugi problem u funkcioniranju pojavljuje se u sukobu interesa. Ministrica Martina Dalić se izuzima u slučaju Ine, a ministar financija Zdravko Marić o slučaju Agrokora. Hoće li sada on preuzeti slučaj Ine, a ona Agrokora? To je klijentelističko lobistička Vlada koja pogoduje krupnom kapitalu. Mi u SDP-u se brinemo za one male, za dobavljače i radnike', rekao je Dončić te dodao da SDP zanima aktivna uloga države, da bude vjerovnik koji će štititi radnike, male dobavljače i državu, da sudjeluje ravnopravno s ostalim dionicima u restrukturiranju, piše Dnevnik.hr.
Tica: Male i srednje dobavljače još nitko ne zastupa
O ulozi Agrokora govorio je i Josip Tica, upozorivši kako su ključni problem vezani uz interese malih i srednjih dobavljača i radnika koji nemaju nikoga da ih zastupa. "Imali smo priliku vidjeti da su se krupni i veći dobavljači usuglasili oko načelnih stavova, a male i srednje dobavljače još uvijek nitko u čitavom procesu ne zastupa", istaknuo je.
Kao također nezaštićene dionike izdvojio je radnike. "Agrokor godišnje isplaćuje za plaće 4,5 milijardi kuna, od čega barem pola u Hrvatskoj što je ako do isplate plaća ne dođe, u kontekstu osobne potrošnje, makroekonomski problem. To su već postoci, a ne promili", ocijenio je.
Tica smatra kako bi Agrokor u domino efektu mogao proizvesti i svojevrsnu recesijsku zarazu u sustavu. "Kad pogledate financijsko izvješće Agrokora za 2015. razvidno je da je njegov prihod od prodaje iz redovnog poslovanja bio oko 22 milijarde kuna u Hrvatskoj, međutim na prometu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj najsnažnija grana po prometu je prehrambena industrija i kompletan promet tu je bio 21 milijardu", rekao je.
Upozorio je da, kada se govori o kreditu zaduženosti, većinom je riječ o bankarskim kreditima, no u domino efektu mogući su negativni efekti koje bi velike banke mogle preživjeti, dok bi za druge bio problem u smislu održivosti poslovanja.
Izdvojio je i pitanje funkcije maloprodajne mreže, s obzirom da se dobar dio konkurentske pozicije regionalne industrije prvenstveno ogleda u poslovnom odnosu s idejom Agrokora, Mercatora, pa bi jedan od strateških ciljeva bio zaštita te konkurentske prednosti regionalne prehrambene industrije.