Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u srijedu je zaprimila sumnju na nuspojavu sa smrtnim ishodom kod 33-godišnje osobe koja je preminula 12 dana nakon što je primila AstraZenecino cjepivo. Slučaj se trenutačno istražuje, a iz HALMED-a kažu kako će se ocjena slučaja žurno nastaviti čim dobiju svu potrebnu dokumentaciju.
Naime, iz Agencije za lijekove potvrđuju da rade na slučaju.
- Tijekom dana dobili smo prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom uz cjepivo AstraZenece kod 33-godišnje osobe koja je preminula 12 dana nakon cijepljenja. HALMED je trenutačno u kontaktu sa zdravstvenom ustanovom u kojoj se slučaj dogodio kako bi se u što kraćem roku dostavila sva medicinska dokumentacija na temelju koje bi se mogla provesti ocjena uzročno-posljedične povezanosti - kažu iz HALMED-a. Nadalje govore kako je u prijavi sumnje navedena trombocitopenija i krvarenje, međutim navode da je prijava vrlo oskudna te ne sadrži dokumentaciju o uzroku smrti, kao ni o tijeku i razvoju događaja koji su doveli do smrtnog ishoda.
- U što skorijem roku očekujemo zaprimanje zatražene medicinske dokumentacije, uključujući otpusno pismo, a naknadno i nalaz obdukcije koja je u tijeku. HALMED i HZJZ su danas počeli s ocjenom te će se ova ocjena žurno nastaviti po primitku zatražene dokumentacije, slijedom čega ćemo izvijestiti o ishodu - kažu iz HALMED-a i zaključuju da će prijava biti upućena i Europskoj agenciji za lijekove kako bi se uključila u ocjenu koja je trenutačno u tijeku.
Kako Jutarnji list doznaje, muškarac je preminuo u KBC-u Zagreb te se čekaju rezultati obdukcije. Također, kako doznajemo, muškarac nije imao komorbiditete. Iz bolnice, pak, doznajemo da su događaj prijavili jer je vremenski povezan s cjepivom, no kako postoji velika vjerojatnost da je uzrok bio nešto drugo, a spominje se i meningokok.
Inače, ovo je drugi slučaj u kojem se vremenski, uzročno-posljedično povezuje smrt nakon cijepljenja AstraZenecom i problemi s trombocitopenijom. Naime, prije nekoliko dana jedna takva prijava odnosila se na 91-godišnju ženu koja je preminula od plućne embolije, tri dana nakon što je cijepljena, no Povjerenstvo HALMED-a i HZJZ-a ocijenilo je da pokojna najvjerojatnije nije umrla od posljedica cjepiva, nego je imala druge komorbiditete.
I u Nacionalnom stožeru su, doznajemo upoznati s nesretnim događajem, a prema njihovim informacijama, doznajemo, smatra se da će vjerojatno uzrok smrti ipak biti nevezan za cjepivo. No, tvrde da će se sve pomno istražiti i da će obavijestiti javnost čim bude novih informacija.
Što se tiče ukupnih prijava sa smrtnim ishodima, iz HALMED-a poručuju da do sada nema niti jednog dokazanog slučaja koji ima utvrđenu uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem.
- Zaprimljeno je devet prijava sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja. Od toga, za šest prijava uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem iz trenutačno dostupnih podataka nije moguće ocijeniti. Zatraženi su dodatni podaci koji su potrebni za potpunu ocjenu prijava (uključuje prijavu zaprimljenu danas tijekom dana). Za tri prijave je, slijedom provedene potpune ocjene sve dostavljene medicinske dokumentacije, uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda ocijenjena kao: Nije vjerojatna, što uključuje i posljednji ocijenjeni slučaj plućne tromboembolije - napominju.
Također od ukupno 15 prijava, u 9 prijava kao primijenjeno cjepivo navedeno je cjepivo Comirnaty (Pfizer/BioNTech), a u 6 je u prijavi navedeno cjepivo COVID-19 Vaccine AstraZeneca.
Iako se prijave tiču svih odobrenih cjepiva, činjenica je da je u posebnom fokusu AstraZeneca čijim se cjepivom do okončanja istraga prestalo cijepiti u 20-ak zemalja. Europska agencija za lijekove i dalje smatra kako se treba nastaviti cijepiti AstraZenecinim cjepivom jer nema konkretnih dokaza koji bi bili relevantni za prekid cijepljenja. Osim ovih problema, u fokusu su i isporuke doza, koje kasne i nisu niti blizu onoga što je prethodno bilo dogovoreno. U Hrvatskoj pak, nakon što se diljem Europe stopira cjepivo, građani postaju skeptični, tako da se prema Koordinaciji obiteljske medicine čak 30 posto pozvanih odbija cijepiti.