Po utvrđivanju liste 13 kandidata za izbor tri nova ustavna suca, saborski zastupnici naglasili su da im tek predstoji dogovaranje kako bi došli do dvotrećinske većine - HDZ i SDP otvoreni su za razgovore, a Most ne želi "političku trgovinu".
Siniša Hajdaš Dončić (SDP) kazao je da je polazište njegove stranke da trebaju izabrati tri ustavna suca, i da to budu ljudi koji razumiju da njihove osobne vrijednosti, identiteti i svjetonazori nisu mjerilo ustavnosti. "I to je ključno", naglasio je. Nemamo problem s osobnim identitetom budućih ustavnih sudaca, ali do sada su najveći problemi bili u takozvanim političkim odlukama koje je donosio Ustavni sud, podsjetio je.
„Hrvatska nije ni lijevo ni desno i participirati moraju svi i u Ustavnom sudu, ali oni moraju znati da njihove vrijednosti, identitet i svjetonazor ne može biti mjerilo ustavnosti. I to je naš početni položaj – Ustav prije svega”, ustvrdio je.
Hajdaš Dončić očekuje da će međustranački razgovori o izboru tri nova ustavna suca početi iza 20. studenog. Za razgovore sam otvoren, pitanje je je li Plenković otvoren, što je ključno pitanje, dodao je šef SDP-a.
Ante Sanader (HDZ) u kratkoj je izjavi novinarima kazao da će se, nakon obavljenih razgovora s kandidatima, pokušati dogovoriti s oporbom i naći rješenje za dvotrećinsku većinu kako bi izglasali suce.
Teško je reći kada će do toga doći jer je izvjesno da ćemo razgovore s kandidatima obaviti u najskorije vrijeme, a onda ostaje dogovaranje oporbe i vladajuće većine, rekao je.
Izbor ustavnih sudaca Nikola Grmoja (Most) doveo je u vezu s također aktualnim izborom čelnika Vrhovnog suda. „Predsjednik Republike dostavio je imena tri kandidata i o njima treba Opća sjednica Vrhovnog suda dati mišljenje, a moj je plan da u četvrtak sazovem sjednicu Odbora za pravosuđe na kojem bismo razgovarali o kandidatima”, najavio je.
Rekao je da se u medijima kao mogući odabir spominje sutkinja Mirta Matić, ali da su se uz nju pojavile i informacije da je upozorila bivšeg supruga da se protiv njega vode izvidi. Ne znam je li to točno, ali to je zasigurno kompromitirajuća informacija koju treba žurno ispitati, no, kao predsjednik Odbora u ovom trenutku ne želim zauzimati stav o bilo kojem kandidatu jer mislim da je red da prvo pred Odborom odgovore na pitanja pa ćemo mi kao stranka zauzeti stav, poručio je.
„No, ne treba zavaravati ljude, mi u ovoj priči uopće nismo bitni nego je bitno što će reći vladajuća većina, jesu li postignuli suglasje sa SDP-om. Neki govore da će se u paketu rješavati pitanje tri suca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda, ali to treba pitati njih s obzirom na to da mediji navode da HDZ traži od SDP-a i Milanovića da to bude u paketu”, kazao je.
Očito je, smatra Grmoja, u pitanju politička trgovina, a mi smo jasno rekli da nećemo sudjelovati u tome kada je riječ o Ustavnom sudu jer smo tražili promjenu načina izbora tako da ustavni suci mogu samo jednom biti birani na mandat jer kada postoji mogućnost reizbora, suci donose odluke kako bi se dodvorili onima koji će ih u perspektivi ponovno birati.
Imamo podijeljen Ustavni sud, u kojem imamo HDZ-ove suce i one koji su odani Milanoviću i SDP-u, a ne suce koji su se zakleli na hrvatski Ustav i štite ustavni poredak, zaključio je Grmoja.
Oporba: 800 eura minimalca nedovoljno za dostojan život
Nakon što je Vlada donijela Uredbu o minimalnoj plaći od 1050 eura bruto za iduću godinu, predstavnici oporbe u Saboru su ustvrdili da je to nedovoljno za dostojan život te upozorili da zbog takve politike niskih plaća domaći radnici odlaze u inozemstvo, a zamjenjuju ih strani radnici.
Siniša Hajdaš Dončić (SDP) ustvrdio je da minimalac od 800 eura neto nije dovoljan za dostojanstven život.
„Inflacija nije ista za sve i ljudima koji imaju najmanja primanja, koji su na minimalcu je tri ili četiri puta veća nego meni jer svoju plaću najviše koriste plaću za hranu i osnovne životne potrebe, koje su najviše narasle. Upravo te najranjivije društvene skupine najviše stradaju u inflaciji i naravno da toliki minimalac nije dostatan”, upozorio je.
S druge strane, dodaje, zanimljivo je da država s dvije tisuće eura godišnje subvencionira poslodavce kroz plaćanje fondovskih dodataka zdravstvenog i mirovinskog sustava za radnike koji su na minimalcu, a koji su pretežno strani radnici, i to je hrvatski paradoks.
Rast je ok, ali moramo razgovarati i o razvoju koji će omogućiti da hrvatski građani žive bolje, napominje.
„Ako gledamo samo rast BDP-a i ako gospodarstvo raste četiri posto, koja je korelacija s porastom plaća i žive li ljudi bolje. Zato ja govorim o razvoju, a ne o rastu, a Plenković govori o rastu jer ne razumije ekonomiju”, zaključio je Hajdaš Dončić.
I Jelena Miloš (Možemo!) ocjenjuje da minimalac od 800 eura sigurno nije dovoljan za preživjeti.
„Naš je stav da i minimalne plaće i plaće u Hrvatskoj moraju rasti kako bi se mogli pokriti troškovi života, ali i kako bi se hvatao korak sa susjednim zemljama i s prosjekom EU. Veliki broj radnik nam je otišao u inozemstvo zbog politike niskih plaća koja nas je užasno skupo koštala jer danas imamo manjak radnika i prioritet ekonomske politike bi trebao biti rast plaća”, kazala je.
Podsjetila je na europsku direktivu koja nalaže da minimalna plaća bude najmanje 60 posto medijalne i 50 posto prosječne plaće, no, nije sigurna da ćemo ovim uspjeti to dosegnuti jer se njena vrijednost jako brzo gubi s ovom velikom inflacijom.
Založila se za uvođenje jasne i transparentne formule za izračun minimalne plaće, da se ona računa prema košarici osnovnih troškova života i redovito usklađuje s inflacijom dva puta godišnje.
Nikola Grmoja (Most) smatra da je HDZ cijelo vrijeme u službi globalističkih interesa, bankarskog sustava, određenih tajkuna i sigurno, kaže, nisu bili na strani hrvatskih radnika.
„Prvi potez koji Vlada mora napraviti je povratak kvota za uvoz strane radne snage jer je poslodavcu sada isplativije dovesti stranog radnika za manju plaću, pa čak mu platiti smještaj i sve što je potrebno jer se taj strani radnik u perspektivi neće buniti kada dođe do dodatnog povećanja cijena”, ustvrdio je.
To je prvo što Vlada mora napraviti kako bi rasle plaće u privatnom sektoru, no, napominje, podizanje minimalne plaće je potez koji je Plenkoviću puno isplativiji jer ispada da on diže plaću. Plenković stalno želi stvoriti dojam da je on taj koji daje, a čije daje, u ovom slučaju daje od poslodavaca, a kada dijeli novac onda dijeli novac svih nas koji uplaćujemo poreze i doprinose, poručio je Grmoja.
Igor Peternel (DOMiNO) je mišljenja da 800 eura minimalca nije dovoljno kada znamo kakve su cijene režija, u trgovinama pa je to strašno malo.
To je uzrok drugog dijela problema koji je uz ovakvu vlast nerješiv, a to je da imamo problem zamjene stanovništva, kazao je.
„Ono što je najbolje u hrvatskom društvu, mladi i obrazovani ljudi u koje ova država ulaže ogromna sredstva da ih obrazuje, odlaze u bogatije zemlje i daju svoj doprinos 40 godina pa se onda vraćaju. Najbolji odlaze zato što su minimalne plaće 800 eura, a od toga se ne može živjeti, a onda dolaze neki drugi ljudi kojima je to dovoljno pa imamo začarani krug, a to će nas odvesti u katastrofu jer nemamo strategiju kako ćemo prekinuti taj začarani krug i uspjeti zadržati mlade ljude”, naglasio je.
Za to je, navodi, potrebno puno više mjera i poticaja za mlade i mlade obitelji, poput stambenih poticaja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....