U nedjelju je na birališta izašao rekordno nizak udio glasača, njih jedva nešto više od polovice (52,59 posto). Udio izašlih na parlamentarne izbore od 2000. godine na ovamo kontinuirano pada, no ove je godine pad drastičan: u odnosu na prošle izbore, održane prije 10 mjeseci, važećih glasačkih listića u nedjelju je bilo 315.081 manje.
Ovakav podatak prije svega ukazuje na sve veću apatiju i sve manju vjeru da će se izborima - osobito ovim - nešto promijeniti. Unaprijed je bilo jasno da će se, u većoj ili manjoj mjeri, ponoviti scenarij prošlih izbora: ni jedna od dvije vodeće stranke neće moći sama oformiti vlast, ponovno će budućnost ovisiti o trećoj opciji, a nije nemoguća ni opcija još jednih izbora. U takvoj situaciji veliki broj birača odlučio je ne glasati - daleko veći broj njih od očekivanog.
Veća korist
Od takve, drastično smanjene izlaznosti, veću je korist izvukao HDZ: na nedjeljnim je izborima za tu stranku u cijeloj državi glasalo 682,7 tisuća ljudi, njih oko 64.000 manje nego lani u studenome. Za SDP - koji je lani bio gotovo izjednačen s HDZ-om te je imao tek 4000 glasova manje - ovaj je put glasalo 636.602 glasača, njih čak 106.307 manje nego na lanjskim izborima.
Ankete su prije dva mjeseca, nakon pada Vlade, prognozirale glatku pobjedu lijeve koalicije i znatno urušavanje Mosta. No, kako je vrijeme odmicalo, odnosi su se mijenjali: odlazak Tomislava Karamarka s čela HDZ-a i dolazak Andreja Plenkovića s jedne strane te za mnoge problematična kampanja Zorana Milanovića, čini se, preokrenuli su trend.
Most je na ovim izborima dobio potporu 116.000 birača manje nego na lanjskima. Potpora na nivou države pala mu je sa 13,8 na 9,9 posto. Broj mandata pao mu je sa 19 na 13. Međutim, bivši birači Mosta tek su se manjim dijelom vratili velikim strankama: na ovim izborima, može se zaključiti, mahom su apstinirali ili se okretali preostalim “trećim” opcijama. Radi se prije svega o Živom zidu, ali je, primjerice, i koalicija zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića povećala ukupnu potporu u odnosu na lanjske izbore.
Povratak HDZ-u
Pokuša li se plošnom analizom utvrditi kojoj su od dvije najveće stranke bivši Mostovi birači u većoj mjeri dali podršku, pobjednik bi bio HDZ. U I. izbornoj jedinici, primjerice, HDZ je, unatoč dramatično nižoj izlaznosti (samo je u toj jedinici izašlo gotovo 40 tisuća ljudi manje nego lani) povećao apsolutni broj birača, a udio podrške skočio mu je sa 26 na 31,6 posto. Slično je i u samom gradu Zagrebu, u kojem SDP od 2003. nije pobijedio s tako malom razlikom.
Objedine li se svi dijelovi Zagreba, koji su podijeljeni u četiri izborne jedinice, u jednu imaginarnu jedinicu, dolazi se do podatka da je SDP s partnerima u studenom prošle godine imao 10 postotnih poena prednosti pred HDZ-om i oko 44.000 glasova više. Na ovim izborima SDP je osvojio tek 17.000 glasova više nego HDZ, a prednost u odnosu na HDZ svela se na četiri postotna poena.
Zamke metode
Živi zid - koji je sasvim sigurno na prošlim izborima bio najveći gubitnik - ovaj je put trijumfirao. Prošle je godine stranka Vilibora Sinčića osvojila gotovo 100.000 glasova i - samo jedan saborski mandat. Most je, s druge strane, osvojio tri puta više glasova i čak 19 puta više mandata.
Raspršenost po izbornim jedinicama i D’Hondtova metoda preračunavanja glasova u mandate nikako nije išla na ruku Živom zidu, koji je lani u tri jedinice prešao prag od pet posto, u jednoj je bio na 4,98 posto, a još u dvije na više od četiri posto. Ovaj je put sve kapitalizirao: osvojio je osam mandata.
Podijele li se svi osvojeni glasovi s brojem osvojenih mandata, Živi zid je na nivou države ove godine za jedan mandat trebao 14.651 glas, a lani - 94.877 glasova! SDP i HDZ za mandat su morali osvojiti nešto više od 11.500 glasova, a najskuplji mandat ove godine ima koalicija Milana Bandića: ona je sa 76.054 ukupno osvojena glasa u državi osvojila tek dva mandata. Dakle, za svaki joj je trebalo 38.027 glasova.
Bandićeva koalicija ove je godine bila blizu izbornog praga u nekoliko jedinica, u kojima je još lani bila ispod dva posto osvojenih glasova.
Tako je u trećoj izbornoj jedinici Bandić dobio podršku 4,7 posto birača, a broj glasača mu se - unatoč tome što ih je ukupno izašlo bitno manje - udvostručio. Gotovo pet posto osvojio je i u VII. izbornoj jedinici, a broj birača bitno mu se povećao, na primjer, i u IX. izbornoj jedinici.
Veliki gradovi
Međutim, u I., najzagrebačkijoj jedinici, Bandiću potpora pada te u toj jedinici nije osvojio mandat.
Zanimljivo je da je u toj izbornoj jedinici Bandićeva koalicija tek šesta politička snaga po broju osvojenih glasova: ispred njega je i Stranka Pametno, za koju je glasalo 1000 ljudi više nego za Bandića. Pametno je u toj jedinici osvojilo 4,83 posto glasova i bilo na korak do osvajanja saborskog mandata. Radi se o jednoj od najbrže rastućih stranaka: još lani u studenom u I. izbornoj jedinici Pametno je imalo potporu tek 0,69 posto birača. Iako je sada na izbore izašlo bitno manje birača, ukupni broj glasova za Pametno se ušesterostručio.
U Splitu, gradu iz kojeg dolaze čelnici stranke Pametno, ta je stranka dobila i najveću potporu, od 6,3 posto birača.
Jaz između lani gotovo izjednačenih HDZ-a i SDP-a u Splitu se u proteklih 10 mjeseci očito produbio: HDZ je sada dobio potporu 37 posto birača, a SDP šest postotnih poena manje. U Osijeku, pak, u kojem je lijeva koalicija na prošlim izborima imala prednost od pet postotnih poena (33,3 posto Hrvatska raste naspram 28,2 posto za Domoljubnu koaliciju) pred desnom koalicijom, SDP i HDZ sada su izjednačeni na 32 posto.