HDZ je, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, odustao od izrade novog Obiteljskog zakona. Do kraja godine Vlada će donijeti izmjene i dopune postojećeg zakona kako bi popunila eventualne pravne praznine nakon intervencije Ustavnog suda, a taj posao neće raditi dosadašnja radna skupina, koju je vodila dr. Dubravka Hrabar, predstojnica Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, nego će biti osnovana nova skupina stručnjaka.
Potvrđeno nam je to u resornom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
- Ustavni sud Republike Hrvatske donio je odluku kojom se ukida 18 odredbi Obiteljskog zakona koje prestaju vrijediti 31. prosinca 2023. Slijedom navedenog, a s ciljem da se ne dogodi pravna praznina 1. siječnja 2024., Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike planira predložiti izmjene i dopune Obiteljskog zakona. Pojedinačna pitanja trenutačno se analiziraju i s novom radnom skupinom, čije se osnivanje planira, uredit će se odredbe koje je Ustavni sud ukinuo svojom odlukom - odgovorili su nam rekli u kabinetu ministra Marina Piletića.
Liberalniji zakon
Postojeći Obiteljski zakon donesen je u vrijeme SDP-ove Vlade, u mandatu ministrice Milanke Opačić, a izradila ga je radna skupina pod vodstvom dr. Branke Rešetar, predstojnice Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku.
Riječ je o liberalnijem zakonu od onog prijašnjeg, s novim rješenjima, osobito u vezi s razvodom i daljnjom skrbi o djeci - prvi je put propisano da roditelji razvod pokreću pri Centru za socijalnu skrb, a ne na sudu, da trebaju, uz stručnu pomoć, sastaviti zajednički dogovor o skrbi za djecu te da će, ako se ni uz obiteljsku medijaciju o tome ne uspiju dogovoriti nego žele ići na sud, u tom postupku i dijete dobiti svojeg odvjetnika, zaposlenika novoosnovanog Centra za posebno skrbništvo.
Zakon je nakon donošenja naišao na brojne kritike, osobito odvjetnika i zagrebačke Katedre za obiteljsko pravo, te je pokrenuto nekoliko zahtjeva za ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu, od kojeg se tražilo da ukine cijeli Zakon jer on nanosi "nesagledivu i nepopravljivu štetu". Ustavni je sud, unatoč tome, o zahtjevima odlučivao osam godina, tijekom kojih su se razveli deseci tisuća građana, vjenčalo više od 150.000 parova, posvojiteljske obitelji pronašle stotine djece.
Praksa je također pokazala da se već u prvoj godini primjene Zakona čak 70 posto parova s djecom uspjelo razvesti sporazumno i dogovoriti kako će nastaviti skrbiti o djeci, nasuprot njih, samo 35 posto u zadnjoj godini primjene starog zakona. Dok je Ustavni sud odlučivao, došlo je do smjene vlasti i još je Vlada Tihomira Oreškovića osnovala radnu skupinu za izradu novog zakona, na čelu s dr. Hrabar.
Nekoliko prijedloga
Vlada je uskoro pala, no radna je skupina pod istim vodstvom nastavila raditi i u Vladi Andreja Plenkovića, pod ministricom Nadom Murganić. Na jesen 2017. u javnu raspravu upućen je novi prijedlog zakona s brojnim kontroverznim rješenjima, a presudila mu je definicija obitelji po kojoj osobe bez djece, kao i istospolni parovi s djecom, više nisu bili obitelj. Premijer Plenković isti je dan povukao prijedlog iz javne rasprave.
Radna je skupina i dalje radila, izrađeno je još nekoliko prijedloga novog zakona, no ni jedan od njih nije više objavljen službeno. Vlada je najavila da to ni neće činiti do odluke Ustavnog suda, koja je stigla prošli mjesec. Umjesto ukidanja cijelog zakona, Ustavni sud ukinuo je tek 18 odredbi (dijelova članaka) u Zakonu od 562 članka.