Danas se u Hrvatskom saboru vodila opsežna rasprava o novom Zakonu o otocima, ključnom dokumentu koji bi trebao unaprijediti položaj i kvalitetu života otočana, njih oko 128 tisuća, koliko ih je prema popisu stanovništva iz 2021. godine živjelo na 52 naseljena otoka i poluotoku Pelješcu. Rasprava u drugom čitanju pokazala je jasnu političku podjelu između vladajućih, koji zakon vide kao veliki iskorak, i oporbe, koja upozorava da bez jasne provedbe može ostati "mrtvo slovo na papiru".
Što novi zakon predviđa
Novi zakonski okvir kombinira unapređenje postojećih mjera i uvođenje potpuno novih mjera usmjerenih na izjednačavanje uvjeta života na otocima s onima na kopnu. Među najvažnijim mjerama ističe se prometna povezanost kroz nastavak subvencioniranja cestovnog i pomorskog prijevoza za otočane, kao i jačanje infrastrukturnog razvoja otoka.
Posebno važna novost odnosi se na opskrbu pitkom vodom. Zakon predviđa subvencioniranje cijene prijevoza vode za otočna naselja koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, i to ne samo za stanovništvo nego i za gospodarstvenike. Novina je i to da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, poput dugotrajnih sušnih razdoblja, čime se osigurava stabilnost svakodnevnog života i otočnog gospodarstva. Za poslovne subjekte sufinanciranje prijevoza vode povećava se s dosadašnjih 50 na 100 posto.
Zakon zadržava mjeru očuvanja radnih mjesta za otočne poslodavce, a uvodi i novu mjeru usmjerenu na digitalnu i zelenu tranziciju otočnog gospodarstva, potičući uvođenje pametnih i održivih tehnoloških rješenja. Program "Hrvatski otočni proizvod" dodatno se jača sufinanciranjem troškova analitičkih istraživanja kako bi mali proizvođači lakše ispunili visoke standarde kvalitete i dobili oznaku izvornosti.
Dvije nove mjere posebno su izazvale interes zastupnika, a to su zdravstvena zaštita i gospodarenje otpadom. Predviđa se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte, poput sanacije divljih odlagališta, izgradnje reciklažnih dvorišta i prijevoza otpada na kopno. U zdravstvu se planira pokretanje programa potpora gradovima i općinama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganja u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje liječnika te poboljšanje njihovih materijalnih prava.
Nekima korak više, nekima nedovoljno
Tijekom rasprave HDZ-ovi zastupnici u četvrtak su isticali kako je novi zakon korak više za otočane i nastavak kontinuiranih ulaganja države u razvoj otoka. Oporba je, međutim, upozoravala na manjak konkretnih mehanizama provedbe i izostanak obvezujućih standarda, osobito u zdravstvu. Primjerice, zastupnica Možemo! Ivana Kekin oštro je kritizirala model zdravstvene politike na otocima. Rekla je da Zakon ne propisuje nijednu obvezu države te da se odgovornost ponovno prebacuje na lokalne zajednice, odnosno tko će kome ukrasti liječnika. SDP-ov zastupnik Boris Piližota smatra, pak, da se zdravstvo na otocima ne može riješiti bez koordinacije više ministarstava, a da Zakon odgovornost prebacuje na lokalnu i regionalnu razinu.
Dio oporbe izrazio je bojazan da će Zakon, kao i prijašnji propisi, ostati bez stvarnog učinka na terenu.
- Bez ozbiljne provedbe, ovaj će zakon ostati mrtvo slovo na papiru, a otočanima neće donijeti stvarnu promjenu u kvaliteti života - rekao je Miro Bulj (Most). Otvorena su i pitanja prometne povezanosti pojedinih otoka, gdje su zastupnici upozoravali na nedostatak redovitih trajektnih linija i lošu dostupnost osnovnih usluga.
Konkretne mjere potpore
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman odbacila je tvrdnje da Zakon ne jamči zdravstvenu sigurnost otočanima, istaknuvši da su minimalni zdravstveni standardi već zajamčeni državnim propisima. Najavila je konkretne programe potpore.
- Program koji ćemo provoditi bit će primjer suradnje središnje vlasti i lokalnih jedinica kroz strukturna ulaganja, povećanje materijalnih prava za medicinsko osoblje i najam stanova za liječnike. Od 2016. do danas u hrvatske otoke uloženo je više od četiri milijarde eura, od čega je 92 posto bespovratnih sredstava. To jasno pokazuje da je državi stalo do otoka i otočana - rekla je.
Zaključno je poručila da novi Zakon o otocima predstavlja strateški okvir za dugoročni razvoj, održivost i zelenu tranziciju otočnih područja, uz jačanje vodoopskrbe, prometne povezanosti i zdravstvene zaštite, te da će njegova stvarna vrijednost biti mjerljiva provedbom na terenu i konkretnim promjenama u svakodnevnom životu otočnog stanovništva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....