CRO DEMOSKOP

HDZ-u pala podrška, ali i dalje vodi, SDP drugi, Možemo čvrsto treći, još samo jedna stranka prelazi prag

Istraživanje pokazuje zaustavljanje rasta HDZ-a i povećanje broja neodlučnih birača početkom rujna

Guranje izbora ustavnih deset sudaca u tijesne rokove ipak nešto govori: neće biti vremena za dulje usuglašavanje

 Lucija Ocko, Vanesa Pandzic/Cropix
Istraživanje pokazuje zaustavljanje rasta HDZ-a i povećanje broja neodlučnih birača početkom rujna

Kada bi se parlamentarni izbori održali početkom rujna, HDZ bi ponovno bio relativni pobjednik, iako s nešto slabijim rezultatom nego mjesec ranije, prenosi RTL u suradnji s Promocijom plus. Prema istraživanju provedenom od 1. do 4. rujna, stranka premijera Andreja Plenkovića osvojila bi 28,2 posto potpore, što je pad u odnosu na kolovoz kada je imala 29,4 posto. Time je zaustavljen tromjesečni uzlazni trend podrške HDZ-u, koji je od lipnja do kolovoza rastao za gotovo četiri postotna boda.

Na drugom mjestu ostaje SDP s potporom od 23 posto, praktički na istoj razini kao i mjesec ranije (22,9). Treću poziciju drži platforma Možemo! koja nastavlja blagi rast i sada bilježi 11,3 posto (u kolovozu 10,9). Slijedi Most s 6,6 posto, a peto mjesto zauzima stranka Marije Selak Raspudić s 1,8 posto. Ispod nje su Domovinski pokret (1,5) i Domino (1,4). Ukupno, više od tri četvrtine birača bira jednu od ovih stranaka, pri čemu HDZ i SDP zajedno nose preko 50 posto potpore.

Između jedan i dva posto podrške drže Pravo i pravda (1,3), IDS (1,2) i Centar (1,1). Sve ostale stranke bilježe ispod jedan posto, a udio neodlučnih birača blago je porastao na 16,8 posto (prema 16,3 u kolovozu).

Na ljestvici najpozitivnijih političara na vrhu ostaje predsjednik Zoran Milanović s 27,7 posto izbora, neznatno više nego mjesec prije. Premijer Plenković drugi je s 15,7 posto, što je pad u odnosu na 17,3 iz kolovoza. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević treći je s 3,8 posto, dok se na četvrto i peto mjesto probijaju Dalija Orešković (2,3) i Ivana Kekin (2,1), obje s vidljivim rastom. Među „dobitnicima“ su još i Božo Petrov te Marija Selak Raspudić.

Na suprotnoj, negativnoj ljestvici, uvjerljivo vodi premijer Plenković kojega 33,2 posto ispitanika doživljava najnegativnijim političarom. Slijedi predsjednik Milanović s 9,9 posto, a treći je Milorad Pupovac (7,5). U top pet ulaze i Ivan Penava (4,5) te Hrvoje Zekanović koji je skočio na 2,2 posto.

Kada je riječ o percepciji smjera kretanja zemlje, vidljiv je rast pesimizma: 67,2 posto građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (u kolovozu 60,3), dok 25,3 posto misli suprotno. Među HDZ-ovim biračima optimizam je visok (63,9 posto), dok u redovima oporbe prevladava kritika – kod SDP-a 14,8 posto, Možemo! 8,4, a Mosta svega 4,5.

Ocjena rada institucija i dalje je niska. Predsjednik Milanović dobio je prosjek 3,25 (najviše među SDP-ovim biračima, 3,78), Vlada 2,34 (HDZ-ovi birači 3,79), a Sabor 2,20.

Što se tiče događaja mjeseca, ispitanici nisu istaknuli jedan dominantan događaj. Najviše spominjan bio je koncert Marka Perkovića Thompsona u Sinju (17,7 posto), zatim obljetnica Oluje (16,3) i inflacija s poskupljenjima (15,9). Ostale teme – od rata u Gazi, rasprava o ustašizaciji do agresije Rusije na Ukrajinu, dobile su znatno manje potpore, uglavnom između pet i sedam posto, prenosi RTL u suradnji s Promocijom plus.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. studeni 2025 12:16