Izborne ankete pokazuju da HDZ i SDP, kad bi sad bili izbori, ne bi mogli sami formirati vlast, niti bi bili u stanju pronaći odgovarajuće male koalicijske partnere. Ukoliko se mrvljenje političke scene nastavi i na idućim izborima, HDZ i SDP će biti natjeran na veliku koaliciju, smatraju mnogi.
Obje velike stranke mogu računati s opadanjem broja glasova, jer su s ulaskom u EU ispunile svoje velike ciljeve i obje su u krizi, nisu u stanju osmisliti novi veliki nacionalni projekt koji bi jednoj dao prednost u odnosu na drugu, prognozira dr. Dejan Jović.
Uspostava saveza
Dosadašnji model, suradnja s malim strankama, više ne funkcionira i prirodno je da se glavne stranke okrenu međusobnom savezništvu, sugerira politolog Jović.
“Poziv HNS-u da uđe u Vladu čini mi se da je bio signal u tom pravcu, a ako može HNS, zašto sutra ne bi SDP? Ulazak HNS-a u Vladu vidio sam kao prvi korak prema uspostavi saveza koji je još do jučer bio nezamisliv”, kaže Jović. Po njegovom mišljenju, koristan bi bio njemački model suradnje demokršćana i socijaldemokrata, jednim dijelom motiviran zaustavljanjem rasta krajnjeg desnog AFD-a.
Tako je član Predsjedništva SDP-a Bojan Glavašević u razgovoru za Jutarnji od utorka rekao da on, iako poznat kao protivnik velike koalicije, smatra da bi trebalo razmisliti o prilagođenoj varijanti modela kakav danas funkcionira u Irskoj. Dvije velike stranke u toj su zemlji sklopile savez a da nisu ušle u formalnu koaliciju.
Nijedna nije mogla sama formirati vlast, birači obje stranke protivnici su velike koalicije, pa su rješenje našli u modelu po kojem je desna stranka koja je osvojila nešto više glasova na izborima formirala vladu, a lijeva je preuzela vođenje parlamenta, tumači Glavašević. Po njegovom shvaćanju, prednost irskog modela je u raspodjeli moći između vlade i parlamenta.
Na izborima 2016. dotad vladajuća konzervativna demokršćanska stranka Fine Gael izgubila je čak trećinu mjesta u parlamentu, a Fianna Fail, desna republikanska stranka, članica liberalne alijanse, udvostručila je svoj rezultat nakon debakla na prethodnim izborima, no nijedna nije mogla formirati vladu sa starim koalicijskim partnerima: Fine Gael s Laburistima i Fianna Fail sa Zelenima, s kojima je bila na vlasti do 2011. kad su izgubili izbore nakon mjera štednje koje je Irska usvojila kako bi izašla iz financijske krize.
Mjere pomoći
Obje stranke izmjenjuju se na vlasti od proglašenja nezavisnosti Irske prije stotinjak godina. Nakon nekoliko tjedana pregovora, 63 dana nakon izbora postignut je sporazum o manjinskoj vladi, koju je podržalo i 9 nezavisnih zastupnika. Premijer je izabran s tankom većinom od jednog glasa. Jedan od glavnih uvjeta Fianne Faila da podrži vladu Fine Gaela je bilo odustajanje od uvođenja naplate vode stanovništvu.
Osim toga, Fianna Fail je inzistirala na mjerama pomoći građanima s hipotekarnim kreditima koje su banke prodale rizičnim fondovima te na većoj prisutnosti policije na ulicama. Britanski Guardian to naziva takozvanom velikom koalicijom i manjinskom vladom. Ma kako je nazvali, suradnja dvije stranke opstala je dvije godine.