HDZ će preko Odbora za obrazovanje tražiti veću zastupljenost satnice i nastavnoga gradiva o Domovinskom ratu. Svjesni da će novi kurikulum za predmet povijest uskoro početi raditi struka (to im, kažu, nije sporno), apeliraju unaprijed na “bolji tretman” teme stvaranja suverene hrvatske države.
Prema sadašnjem programu, tema Domovinskoga rata obrađuje se u osmom razredu osnovne škole i četvrtomu srednje. Razlog takvom rasporedu jest kronološki pristup nastavi povijesti, po kojem se tematska cjelina o samostalnosti Hrvatske počinje obrađivati na kraju osmoga razreda (deseta od jedanaest cjelina, primjerice, u udžbeniku “Tragom prošlosti” Školske knjige), odnosno u zadnjoj cjelini četvrtoga razreda srednje (udžbenik “Povijest” nakladnika Alfa). U prvome udžbeniku temi je posvećeno 14 stranica od 248, a u drugome 17 od 230.
Velikosrpska agresija
- Postojeći udžbenici povijesti nisu u jasnom kontekstu prikazali uzroke Domovinskog rata, stoga ne čudi činjenica da učenici danas ne znaju zašto je uopće došlo do rata. Tri od četiri udžbenika povijesti u osnovnoj školi uopće ne spominju pojam velikosrpske agresije na Hrvatsku. Zbog toga u izmjenama kurikuluma treba osigurati da zastupljenost u gradivu, ali i satnici bude veća nego sada. Mi imamo takvo mišljenje i sigurno ćemo javno na tome inzistirati - kaže Tomisav Đonlić, predsjednik HDZ-ova Odbora za obrazovanje, po struci povjesničar, koji je prije godinu dana od Ministarstva obrazovanja zatražio da se u osnovne i srednje škole uvede “domoljublje kao posebna nastavna tema unutar koje bi se obrađivao i Domovinski rat”.
No, novi koncept nastave povijesti - i budući školski tretman rata u Hrvatskoj - još će neko vrijeme biti nepoznanica. Konkretno, do početka iduće godine.
- Javni poziv za članove radne skupine bit će objavljen krajem svibnja, a stručna radna skupina, sastavljena od nastavnika povijesti i dijela akademske zajednice, koja će ponuditi rješenje za kurikulum povijesti, počet će s radom 1. rujna. Prva inačica predmetnih kurikuluma, tako i onoga iz povijesti, bit će upućena na javnu raspravu krajem siječnja 2016. - objašnjava Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.
Jasno je da će HDZ, kao jedna od najzainteresiranijih stranaka kada je riječ o poučavanju domoljublja u školama, budno pratiti odabir članova radne skupine za povijest. Neven Budak, povjesničar i voditelj tima za provedbu nacionalne Strategije razvoja znanosti i obrazovanja, pritom upozorava da politika ne bi trebala imati izravni utjecaj na stvaranje kurikuluma.
Kritički razmišljati
- Podrazumijeva se da Domovinski rat mora imati svoje zasluženo mjesto u kurikulumu povijesti. No, moramo paziti na to da povijest bude predmet koji uči djecu kritički razmišljati i razumijevati prošlost, a ne ih pretrpavati velikom količinom nepotrebnih podataka - kaže Budak.
‘Uvođenje boraca’
Planovi s nastavom povijesti i popratne izjave - posebice ona ministra obrazovanja Vedrana Mornara - nisu, međutim, “legle” povjesničaru Tvrtku Jakovini.
- Izjava da bi nastava o Drugome svjetskom ratu trebala biti uzor Domovinskom ratu najbolji je pokazatelj da se: a) ništa nije naučilo iz prošlosti, b) da se neće postići efekt koji se želi, već upravo suprotan, i c) da se ne namjerava stvarati misleće građane, već one indoktrinirane, naučene slušati prevladavajuću ideologiju - smatra Jakovina i dodaje da isto vrijedi i za ministra branitelja Predraga Matića te njegovu poruku da će “svi osmaši ići u posjet Vukovaru”. Riječ je o oko 50 tisuća đaka po generaciji.
- To nema veze s kritičkim promišljanjem ni s modernom školom, a rezultati će biti podjednako uspješni kao i oni iz socijalističkog vremena - drži Jakovina. Prema njegovu mišljenju, tema Domovinskog rata obrađena je korektno i dovoljno detaljno u udžbenicima, a “uvođenje boraca u školske klupe nešto je što smo isprobali u prethodnom razdoblju”.
Djeca pitaju: ‘Gdje je bio tvoj tata?’
Dinka Čorkalo Biruški, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, napominje da su istraživanja provedena u Vukovaru, među ostalim, pokazala da je djeci nije potpuno jasno kako je počeo rat u Hrvatskoj pa stvaraju vlastite interpretacije.
- To im je nepoznanica. Teško razumiju i kada im roditelji govore da je prije rata bilo lijepo, a onda je najednom došao rat. Djeca tu osjećaju zbunjenost, zbog čega, kada dođu u međuvršnjački sukob, krene zahuktavanje na razini - ‘gdje je bio tvoj tata za vrijeme rata’; ‘moj je bio branitelj’ i slično.
Prvi susret s Domovinskim ratom u 8. razredu
Balvan-revolucija i prvi sukobi:
Pobuna je bila rezultat nekoliko čimbenika. Velikosrpski nacionalisti tada su zagovarali ideju stvaranja velike Srbije, čije bi se zapadne granice protezale od Virovitice, preko Karlovca do Karlobaga. Time su željeli ujediniti sve Srbe u jednoj državi. Srpski mediji i agitatori iz Srbije plašili su srpsko stanovništvo u Hrvatskoj da Republika Hrvatska sve više postaje slična ustaškoj NDH i da ako hoće ostati živi, trebaju uzeti oružje u ruke. Srpski tisak i televizija pokazivali su snimke ustaških zločina, plašeći ljude novim progonima.
Povremeni sukobi prerastaju u rat:
Od ljeta 1991. na tlu Hrvatske počinju sve žešći vojni sukobi. (...) Hrvatski su gradovi pretrpjeli velika oštećenja i rušenja. Mnoga su sela posve uništena, a nesrpsko stanovništvo iz njh protjerano ili pobijeno. (...) Pripadnici JNA i srpskih paravojnih snaga tada su poubijali oko 260 branitelja i civila koje su pokopali u masovnoj grobnici na Ovčari. (...) U godinama do oslobođenja Hrvatske, računa se da je poginulo 13.000 vojnika i civila. Ubijanjem i protjerivanjem nesrba trebalo je stvoriti etnički čista područja, naseljena isključivo Srbima.