STIGAO HRejting

HDZ uvjerljivo najjači, SDP se učvrstio na drugom mjestu, Most sve bliži Možemo

Istraživanje je provedeno od 15. do 18. ožujka na uzorku od 1400 ispitanika...

Andrej Plenković, Peđa Grbin, Tomislav Tomašević

 Cropix

U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeni su rezultati istraživanja popularnosti političkih stranaka. HRejting je proveden od 15. do 18. ožujka na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 95 posto, a pouzdanost istraživanja čak 95 posto.

Rat u Ukrajini i s njim povezana globalna kriza, inflacija i pad vojne letjelice u Zagrebu, u drugi su plan potisnuli dnevnopolitička nadmudrivanja vlasti i oporbe oko traženja krivaca za najskuplji benzin u Europi, oko ministara koje DORH i USKOK istražuju.

U takvoj situaciji, HDZ je i dalje uvjerljivo najjača stranka koju podupire četvrtina hrvatskih birača (25%).

SDP je sa 16,1% nedvojbeno druga politička snaga koju sad 4% slabiji Možemo (12,2%) više ne ugrožava. Ali bi Možemo mogao ugroziti trenutačno četvrti Most koji je prešao 10% (10,2%).

Skupini stranaka koje prelaze izborni prag, pridružio se i Domovinski pokret sa svojih 6 i pol posto potpore.

Kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a predizborne koalicije zabranjene, nijedna od preostalih 12 stranaka obuhvaćenih HRejtingom zastupnika u Hrvatskom saboru ne bi imala.

Ni dva posto biračke potpore ne uživa: HSS (1,7%), Centar /(1,6%), Fokus (1,3%), IDS (1,2%), HNS (1,1%). Manje od 1% glas bi dalo Reformistima (0,8%), HSLS-u (0,7%), Radničkoj fronti (0,7%) i Hrvatskim suverenistima (0,6%). A tek za pola posto i manje izbor su Živi zid (0,5%), HSU (0,5%) i stranka pokojnog Milana Bandića (BM 365 - 0,4%)

U neodlučnima je snaga promjena. Gotovo ih je 17% (16,9%).

Pojedine su stranke u Saboru, potaknute ruskom agresijom na Ukrajinu, zatražile vraćanje obveznog vojnog roka u Hrvatsku, a se naše građane pita, Hrvatska bi se vratila na stanje prije 1.siječnja 2008., kada je odlukom Sabora na snagu stupio izmjenjeni Zakon o obrani kojim je zamrznuto obvezno služenje vojnog roka.

Jer više od 2/3 njih (63,4%) potpuno (40,3%) ili uglavnom (23,1%) podupire obvezni vojni rok.

Suprotno misli oko 29% ispitanika (uglavnom ne podupire 9,6%, nikako ne podupire 19,5%) G8 dok je onih koji nemaju stav (8,5%) o obveznom vojnom roku ili ga ne žele reći (0,2%) manje od 10%.

Koliko stajalište prema obveznom vojnom roku određuju dob, spol, stupanj obrazovanja i svjetonazor?

Ispitanici su u dobi od 18 do 71 godine i više. Kad bi se njihovi odgovori rezimirali, zaključak bi bio da obvezni vojni rok, logično, najmanje podupiru (44,3%) oni koj bi njime bili obuhvaćeni - ispitanici između 18 i 30 godina. Kod svih ostalih dobnih skupina potpora debelo premašuje 50%. Najviše pobornika (70,9%) obveznog vojnog roka je kod onih koji su ga davno odslužili, ispitanika između 61 i 70 godina.

Zanimljiv je rezultat ankete kad se u obzir uzme spol ispitanika. Iako je razlika mala, u Hrvatskoj obvezni vojni rok ipak više podupiru žene (63,0%) nego muškarci (62,3%).

U krugovima visokoobrazovanih manje je popularan nego u populaciji bez ikakve naobrazbe. Tako su za vraćanje obveznog vojnog roka najviše građani koji nisu završili ni osnovnu školu, njih više od 73 posto (73,6%), a najmanje oni s fakultetom. No i njihova je potpora natpolovična.

Kad je o svjetonazoru riječ, tu iznenađenja nema. Najmanje je pobornika obveznog vojnog roka na krajnjoj ljevici - oko 45%, a najviše na krajnjoj desnici - preko 82%.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. kolovoz 2022 21:02