Europski sud za ljudska prava odbio je tužbu predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija protiv Hrvatske koji je tvrdio da mu je Hrvatska raspisivanjem tjeralice protiv njega povrijedila pravo na slobodu kretanja. Razlog odbijanja tužbe je što Hernadi nije prethodno pred Ustavnom sudom Hrvatske iznio argumente za tvrdnju da mu je povrijeđeno pravo na slobodu kretanja.
Proces je, podsjetimo, započet 2011. godine kada je protiv Hernadija otvorena istraga zbog sumnje da je bivšeg premijera Ivu Sanadera podmitio s 10 milijuna eura kako bi se promijenio dioničarski ugovor i MOL stekao upravljačka prava u Ini.
Državno odvjetništvo je više puta između 2011. i 2013. godine tražilo da ispitaju Hernadija, no svi su zahtjevi odbijeni s obrazloženjem da bi to ugrozilo nacionalnu sigurnost Mađarske.
Županijski sud u Zagrebu je 2013. godine Hernadiju odredio pritvor zbog opasnosti od bijega. Na osnovu rješenja o pritvoru, hrvatske vlasti su izdale europski uhidbeni nalog.
Hernadi se preko svojih odvjetnika žalio na rješenje o pritvoru, no hrvatski sudovi su tu žalbu odbili. Obratio se i Ustavnom sudu, ali su ustavni suci njegovu tužbu odbacili zbog toga što nije u pritvoru, a rješenje o pritvoru proizvodi pravne učinke tek kada se osoba nalazi u istražnom zatvoru. Takvo stajalište je dio već ustaljene ustavnosudske prakse.
Hernadi se stoga 2015. godine obratio Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći kako mu je ograničena sloboda kretanja iz drugog članka četvrtog protokola Konvencije jer mu je s rješenjem o pritvoru i s europskim nalogom za uhićenje spriječeno napuštanje Mađarske.
Europski sud je jutros objavio odluku da se tužba predsjednika MOL-ove uprave Zsolta Tomasa Hernadija protiv Hrvatske odbije kao nedopuštena, jer Hernadi nije prethodno pred Ustavnim sudom Hrvatske otvorio pitanje uskrate prava na slobodu kretanja nego se s tom tvrdnjom obratio izravno Europskom sudu.
Komentirajući ovu odluku profesor dr. Jurij Toplak, predavač na Pravnom fakultetu Sveučilišta Fordham u New Yorku i međunarodni stručnjak za ljudska prava koji je savjetovao preko 15 država kaže da mu je ova odluka bila očekivana.
- Prije nego je podnio tužbu protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, tužitelj je trebao pred Ustavnim sudom Hrvatske pokrenuti postupak radi kršenja prava iz Konvencije. Hernadi i njegovi odvjetnici su pogriješili što se nisu žalili Ustavnom sud zbog kršenja prava na slobodu kretanje, nego su taj element dodali kasnije pred Europskim sudom - kaže dr. Toplak koji je predavač i na Pravnom fakultetu u Mariboru. Napominje kako mnogi odvjetnici naprave ovakvu grešku.
- Pred ustavnim sudom je dobro imati odvjetnika eksperta za Europsku konvenciju za ljudska prava. Ako tužba upućena ustavnom sudu nije dobro pripremljena, nije se moguće kasnije žaliti Europskom sudu - kaže dr. Toplak.
Dodao je i kako Hrvatska u ovom slučaju nije izgubila spor, ali da je statistika Hrvatske pred Europskim sudom zabrinjavajuća. - U ovoj godini Hrvatska već ima 8 slučajeva kršenja ljudskih prava, to je više nego imaju zajedno Albanija, Češka, Njemačka, Španjolska, Nizozemska, Irska, Danska, Švedska, Norveška, Finska - kazao je Toplak.