ZAGREB - Hrvatska se u ovoj godini najsporije oporavlja među tranzicijskim zemljama, upozorila je Hrvatska narodna banka (HNB) u svom najnovijem Biltenu.
Prema podacima koje je objavila središnja banka, Hrvatska je jedina tranzicijska zemlja koja je u prvom ovogodišnjem tromjesečju još bilježila negativnu stopu gospodarskog rasta.
Gospodarska slika zemlje tek se neznatno promijenila u drugom tromjesečju, kada je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), u odnosu na prvi kvartal, zabilježio gotovo zanemariv rast od 0,4 posto. Usporedbe radi, stopa rasta gospodarstva u Poljskoj u drugom je ovogodišnjem tromjesečju bila gotovo tri puta veća nego u Hrvatskoj, 1,1 posto.
Uz Hrvatsku, na začelju tranzicijske ljestvice oporavka nalaze se i njena dva susjeda - Slovenija i Mađarska. Iako su obje zemlje u prvom tromjesečju zabilježile vrlo blagi gopodarski rast, u drugom je kvartalu gospodarska aktivnost u njima bila čak i slabija od one u Hrvatskoj. S druge strane, po oporavku prednjače baltičke države, čija su gospodarstva, međutim, u recesiji najviše i potonula.
Unatoč tome, drugo je ovogodišnje tromjesčje donijelo novi val usporavanja oporavka tranzicijskim gospodarstvima, pa je rijetko koja zemlja iza nekadašnje "željezne zavjese" letvicu gospodarskog rasta uspjela prebaciti preko jedan posto. Glavni razlog tome je usporavanje oporavka na zapadu Staroga kontinenta, što je 'srezalo' izvoz iz tranzicijskih zemalja, pa tako i iz Hrvatske. Time se strahovi da će se sada već izgledan novi udar recesije na zapadu Europe 'preliti' i na istok kontinenta, pa tako i u Hrvatsku, čini posve realnim scenarijem.
Hrvatska, ocjenjuju u središnjoj banci, za drugima zaostaje i po izostanku fiskalne konsolidacije, koja je tipična za zemlje u regiji, ali i razvijene europske države. Tako je, primjerice, Hrvatska povećavala proračunski manjak dok su ga drugi smanjivali, režući javnu potrošnju. Usporedo s manjkom u državnoj blagajni, rastao je i hrvatski javni dug, kojim su se pokrivale proračunske rupe, zabrinuto upozoravaju u HNB-u.