DOGOVOR MIMO VLADE

HNB: Za industriju i turizam 6,3 milijarde! 20 do 30 tisuća novih radnih mjesta?

 Nikša Stipaničev/CROPIX

ZAGREB - U trenutku kad se zemljom širi beznađe, a sve više ljudi izlaz traži u uličnom buntu, guverner HNB-a Željko Rohatinski odlučio se za novi pokušaj oživljavanja investicija privatnog sektora ne bi li potaknuo umrtvljeno gospodarstvo.

- Hrvatski bankarski sustav dobiva na raspolaganje oko 850 milijuna eura, odnosno 6,3 milijarde kuna, za kreditiranje projekata u gospodarstvu, stoji u priopćenju HNB-a. To je posljedica odluke “o smanjenju stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto”.

Za razliku od prethodnih odluka o oslabađanju likvidnost, HNB ovaj put jasno navodi područja u kojima se očekuje realizacija investicijskih projekata.

To su prerađivačka industrija i turizam, odnosno projekti koji se mogu brzo realizirati i brzo dati učinak u vidu otvaranja radnih mjesta i poticanja izvoza. Novitet je i to što je riječ o “odluci guvernera”, donesenoj nakon konzultacija s predstavnicima vodećih banaka i poslodavaca.

Taj nekonvencionalni potez Rohatinskog iznenadio je i analitičare koji ocjenjuju da je likvidnost sustava ionako visoka pa višak novca može samo stvoriti probleme (utjecaj na tečaj, financiranje potrošnje). Međutim, u krugovima poslodavaca to tumače kao ‘izniman patriotski čin’, pri čemu su se svi akteri obvezali na džentlmentski dogovor.

Trebalo je naći izlaz iz zatvorenog kruga u kojem su se našli bankari i poslodavci: bankari su smatrali da ima novca, ali nema dobrih projekta, dok su im poslodavci uzvraćali da ima projekta, ali ih ne mogu provesti uz visoke kamatne stope koje banke nude.

U pisanoj odluci HNB-a, naravno, ne može stajati gdje će novac ići, ali banke su se usuglasile da to neće biti potrošnja, stanogradnja, energetika, trgovina, infrastrukutra ili država, već sektori “s realnim izgledima za rentabilno i konkurentno poslovanje na domaćem i inozemnom tržištu”.

U HUP-u kažu da otprije imaju katalogizirane projekte, a sada će provesti njihovu ‘predkvalifikaciju’ i odabrati one spreme za provedbu.

HNB napominje da će pratiti “način, dinamiku i svrsishodnost uporabe oslobođenih sredstava, te ovisno o tome poduzimati daljnje mjere”. Očekivanja poslodavaca prilično su optimistična i procjenjuju da bi se ti krediti mogli realizirati uz kamatnu stopu od oko pet posto. Konačni efekt, računaju, moglo bi biti otvaranje od 20 do čak 30 tisuća radnih mjesta.

Valja, međutim, podsjetiti i na optimizam što je vladao krajem 2009. godine kada je HNB, u suradnji s državom, najavio mogućnost oslobađanja 10 milijardi kuna i financijske modele preko HBOR-a.

Međutim, realizacija je prilično podbacila. Očito poučen tim iskustvom, HNB sada naglašava da će se odabrani projekti financirati u okviru bankovnog sustava, “potpuno neovisno o dosadašnjim tzv. A i B modelima kreditiranja gospodarstva”. To bi se moglo shvatiti i kao neizravna poruka da ova akcija nije ‘pružanje ruke Vladi’, nego njeno potpuno zaobilaženje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. kolovoz 2022 10:13