Potpredsjednik Vlade Branko Grčić je uvjeren da će Hrvatska izbjeći bilo kakve moguće sankcije Europske Unije s kojima je prijetila Komisija krajem veljače zbog postojanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Grčić je zajedno s ministrom financija Borisom Lalovcem u Bruxellesu sinoć i danas imao sastanke sa predstavnicima Europske komisije i na radnoj i na političkoj razini.
Danas su se sastali s Povjerenikom za ekonomske i financijske poslove Pierrom Moscovicijem. Hrvatska Vlada smatra da je napravila veliki napredak u mjerama na kojima radi od veljače kako bi uvjerila Europsku komisiju da nije potrebno aktivirati korektivne mjere.
- Na temelju sastanka s povjerenikom Moskovicijem opća je ocjena da smo napravili značajan progres, da smo pripremili u najvećoj mjeri ono što se od nas očekuje u djelu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije, da smo se dogovorili oko određenih korekcija koje treba napraviti i oko jednog dodatnog fiskalnog napora koji će isto tako biti potreban, no ništa što se u Hrvatskoj ne može odraditi. Ja sam optimističan i u idućih sedam do 10 dana mi ćemo isporučiti dokumente nadam se na opće zadovoljstvo svih - kazao je Grčić.
Ipak, predstavnici hrvatske Vlade smatraju da je realni deficit Hrvatske manji nego što se prikazuje prema podacima Eurostata, jer se kao deficit države računaju i javne potpore i troškovi nekih javnih poduzeća.
Grčić je rekao da će biti dodatnih ušteda, ali 'to neće biti drastično i neće ni na koji način dodatno ugroziti našu poziciju, a posebno poziciju onih građana koji najviše ovise o proračunu'. Ipak, nije htio govoriti detaljno o novim mjerama prije nego se one i formalno pošalju Komisiji.
- Svaka ovakva situacija je teška s obzirom na dugogodišnju recesiju i deflaciju, no mi moramo ovaj dio odraditi. Idućih dana ćemo raditi na mjerama štednje. Uvijek to izaziva određene probleme no mislim da to neće biti drastično i neće ugroziti našu poziciju i poziciju građana koji najviše ovise o proračunu - kazao je Grčić pa dodao:
- U ovom trenutku nije vrijeme za govoriti o konkretnim mjerama, o tom nakon što s Komisijom uskladimo sve to. Nikakvi dodatni pritisci prema Hrvatskoj se neće dogoditi. Zahtjev za rezanjima je između milijarde i dvije milijarde kuna, no precizno o rezovima ćemo tek čuti.
Hrvatska Vlada će do kraja tjedna i formalno Komisiji poslati popis svih mjera. Europska komisija bi na osnovu tih mjera sredinom svibnja trebala odlučiti da li aktivirati proceduru prekomjernih neravnoteža ili ne.
Ipak, Grčić je kao jednu od važnih mjera najavio obustavu potpora i jamstva za ona javna poduzeća koja se neće restrukturirati.
- Naša poruka je bila jasna i povjereniku. Mi ovaj posao radimo kao da nije izborna godina. Ovo što sada radimo radimo za novu vladu, no u novoj vladi ćemo opet biti mi, tako da ovo radimo za sebe - poručio je ministar.
Inače, EK je upravo loše upravljanje nekim javnim poduzećima spomenula kao veliki problem hrvatskog gospodarstva.
Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Moscovici je isto tako pozitivno govorio o klimi sastanka s predstavnicima hrvatske Vlade, ali poručio da je ostalo malo vremena za završetak posla kako bi se spriječilo aktiviranje procedure makroekonomskih neravnoteža.
- Klima naših razmjena je jako pozitivna. Radi se na tehničkoj razini i postoji zajednička volja za napredak kako bi se izbjeglo jačanje postupaka prekomjernog deficita i prekomjernih neravnoteža. Postoji napredak i u naporima fiskalne konsolidacije i u definijiciji plana strukturnih reformi. Ali još uvijek nismo tamo. Moramo finalizirati i fiskalne napore koji su neophodni, i koje mi procjenjujemo na 0,4 posto BDP-a, kao i mjere strukturnih reformi koje su nužne za izbjegavanje aktiviranja procedure prekomjernih neravnoteža, a to nam je zajednički cilj. Ima još posla za odraditi ali malo vremena. Ako želimo dobre prognoze I dobre specifične preporuke mora se posao završiti do 21 travnja“, rekao je povjerenik Moskovici.
Na pitanje ima li dojam nakon ovog sastanka da su hrvatske mjere dovoljno ambiciozne,Moskovici je rekao: “Mislim da ministri sada znaju točno što mi mislimo”.