U Hrvatskoj je dosad cijepljeno 1,4 posto mlađih od 18 godina. Uglavnom je riječ o djeci koja imaju neke zdravstvene probleme zbog kojih bi teže podnijeli zarazu covidom-19 i moguće imali teži oblik bolesti. No, hoće li se to pravilo uskoro proširiti na svu djecu, odlučit će stručnjaci na temelju znanstvenih pokazatelja do kojih se došlo otkako je cjepivo protiv koronavirusa u primjeni.
Poziv na oprez
- Nema još odluke o mogućoj preporuci da se krene u masovnije cijepljenje mladih od 12 do 17 godina. Čekamo da završe godišnji odmori, a onda će epidemiolozi, Ministarsvo zdravstva i Ministarstvo obrazovanja, na temelju dostupnih informacija, odlučiti o planu cijepljenja mladih. Sadašnja preporuka po kojoj se trebaju cijepiti zdravstveno ugroženi i dalje stoji - kaže zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Ivana Pavić Šimetin.
Naime, trenutno su u EU za cijepljenje djece u dobi od 12 do 17 godina odobrena dva cjepiva, Pfizerovo i Modernino, ali većina zemalja još važe hoće li preporučiti cijepljenje za sve mlade. Zasad prevladava stajalište kojem se priklonila i Hrvatska, da bi se cijepiti trebala djeca koja bi mogla imati teške zdravstvene posljedice obole li od covida-19, kao i ona čiji je imunološki sustav oslabljen.
Što se, pak, tiče zdrave djece, upravo traju rasprave uz čestu napomenu da su zasad provedene studije rađene na premalom broju djece da bi se moglo sa sigurnošću reći kako će cjepivo djelovati u općoj populaciji mladih. Naime, ispitivanja na odraslima, prije nego što je cjepivo krenulo u opću upotrebu, provedena su na znatno većem broju sudionika.
Zbog toga se poziva na oprez jer riječ je o cjepivima koja su prije svega rađena za odrasle. Istina, sva dosadašnja ispitivanja pokazala su da u cjepiva jednako učinkovita i sigurna i za djecu od 12 do 17 godina, pa su u tijeku i studije na djeci od 6 do 11 godina.
S druge strane, zagovornici cijepljenja djece ističu da se, s obzirom na brzinu širenja i promjena sojeva virusa, teško može postići kolektivni imunitet ako se ne cijepi više od 80, pa čak i 85 posto građana, što podrazumijeva i cijepljenje djece jer ona čine tridesetak posto populacije u većini zemalja.
Individualni pristup
No, prijepori su trenutačno sveprisutni pa tako Njemački stalni odbor za cijepljenje (STRIKO) preporučuje cijepljenje djece u dobi od 12 do 17 godina samo "ako imaju povećani rizik za teški tijek covida-19", uz napomenu da još nema dovoljno podataka. Suprotno tome, ministri zdravstva saveznih država prije desetak su dana odlučili dopustiti cijepljenje svima starijima od 12 godina.
U Ujedinjenom Kraljevstvu priklanjaju se opreznom stavu o cijepljenju ugrožene djece dok se u SAD-u cjepivo Pfizera koristi za cijepljenje adolescenata još od svibnja. Dosad je cijepljeno 4,4 milijuna djece ili njih 14 posto, kao i u Francuskoj i Nizozemskoj. U Austriji i Italiji cijepljeno je desetak posto djece starije od 12 godina.
Stručnjaci i dalje raspravljaju kolika je korist od cijepljenja za djecu koja uglavnom nemaju teži oblik bolesti. Prema Institutu Robert Koch, većina djece nema simptome ili su oni, ako ima, blagi. I talijanska studija iz prošle godine pokazala je da mlađi od 18 imaju manji rizik za ozbiljni covid-19. Utvrđeno je da je od 3863 zaražene djece, njih samo 4,3 posto teško oboljelo, a četvero je umrlo.
U svakom slučaju, trenutni je stav većine da se zasad cijepljenju djece treba pristupiti individualno, odnosno da liječnik s roditeljima treba odlučiti što je najkorisnije za dijete jer korist uvijek mora biti veća od rizika.