Glavni hrvatski epidemiolog Krunoslav Capak u razgovoru za RTL komentirao je aktualnu epidemiološku situacijui mogućnosti uvođenja lockdowna u Hrvatskoj.
Odgovorio je hoće li biti strožih mjera kao što traži šest liječničkih udruga.
- Tu situaciju treba pažljivo razmotriti, tek deveti dan od mjera. Što se tiče brojki i trendova zadnjih tjedana imamo blago silazni trend, danas je taj rast, ali on je tri posto povećanja u odnosu na prošlotjednu brojku. Postoji čitav spektar mjera koje se još mogu upotrijebiti, a odnose se na ograničenje okupljanja na mjestima i ograničenje radnog vremena objekata gdje se ljudi okupljaju. Ove horizontalne mjere koje je donio Stožer ne zabranjuju lokalnim stožerima da donesu strože mjere. Kao što vidite i Varaždin je donio strože mjere koje nacionalni stožer odobrio. Što se tiče horizontalnih mjera mi pratimo i razmatramo situaciju kroz neko kraće vrijeme i vidjet ćemo treba li ih pojačati. Ono što je zabrinjavajuće je porast broja hospitaliziranih i onih koji su na respiratoru, ali imamo čitav niz elemenata koje trebamo ocijeniti. Što se tiče kolega oni zatražili za sutra sastanak, i treba prodiskutirati o njihovim prijedlozima, rekao je.
Na pitanje je li opcija zabrana svadbi, misa i ostalih proslava na barem dva tjedna, odgovorio je:
- O tome nismo razgovarali, ja tek sada čuo da je to od njih danas izrečeno, treba vidjeti koje mjere i mogu li biti učinkovite. Pojedinačne brojke ne govore puno, treba vidjeti trend, a primjerice Grad Zagreb zadnjih dana ima blagi silazni trend što je dobar pokazatelj. Mi smo u crvenom kao i čitava Europa, treba procijeniti koje su mjere učinkovite, a koje donose više štete nego koristi u svakom pogledu, poručio je.
Komentirao je procjene znanstvenika Ivana Đikića koji je rekao da će do kraja mjeseca biti 1500 mrtvih.
- Ja mislim da je ta brojka pretjerana, da do te brojke neće doći, ali apsolutno pratimo situaciju i pripremamo se za takve scenarije.
Pričao je i o brzim testovima.
- Za sada HZJZ i Infektivna klinike koriste te testove i neke bolnice za brzinsku trijažu, Do sada je između 600 i 700 testova napravljeno.
Komentirao je i brzo testiranje nacije kakvo je organizirala Slovačka.
- Postoji opcija da se to napravi, pratimo situaciju u Slovačkoj, ne možemo procijeniti je li to korisno i je li opravdava troškove. Za to su potrebni i veliki ljudski resursi osim testova. Koristi od toga ćemo vidjeti kada kolege iz Slovačke pokažu rezultate, tada će Hrvatska razmotriti, poručio je.
Na pitanje je li to jeftinije od lockdowna, odgovorio je:
- On je strahovito skup, rečeno je da nas je on na proljeće koštao 22 milijarde kuna, što je jako puno. Ovo testiranje ne košta toliko, oko 150 000 eura ako uzmemo u obzir samo cijenu testova, a koliko košta ljudstvo to je sada teško za procijeniti, rekao je.
Govorio je i o nastavi u školama.
- Raste broj škola koje prelaze na online nastavu, Ali broj nije dramatičan, i za djecu je dobro da idu u školu, a tako misli i Povjerenstvo da je za djecu to dobra odluka i da brojka nije blizu dramatičnosti, poručio je.