PRIJEPOR

Hoće li preustroj sudova izazvati sukob Sesse i Bošnjakovića?

 Damjan Tadić / Hanza Media

Ne promijeni li predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa radikalno svoje stavove, moglo bi doći do ozbiljnog razilaženja u shvaćanju daljnjeg razvoja pravosuđa između njega i ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića.

Ozbiljna točka prijepora između čelnika sudbene vlasti i resornog ministra mogao bi biti ustroj sudova, s naglaskom na sudbinu prekršajnih. Ministar Bošnjaković nastavlja politiku svog prethodnika na toj dužnosti u Vladi, Ante Šprlje, i zalaže se za izmjene Zakona o sudovima kojima bi se prekršajni sudovi ukinuli, spojili s općinskima i formirali osnovne sudove.

U pozadini su dobri rezultati zakonske izmjene iz 2013. godine. Tada je bitno povećan iznos kazne za koju se može izdati prekršajni nalog, omogućeno je da kazna plaćena odmah ili u određenom kratkom roku bude naplaćena u manjem iznosu, upravna tijela su počela voditi prekršajne postupke, naplate od Porezne uprave (koja je bila krajnje neefikasna) preuzela je Fina, a sve je to prekršajni sustav učinilo bitno efikasnijim te prepolovilo predmete na prekršajnim sudovima. Sa smanjenjem predmeta došlo je do viška prekršajnih sudaca.

Manje predmeta

Bivši predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin još je u godišnjem izvješću za 2015. godinu ukazivao na smanjen broj predmeta na prekršajnim sudovima te upozorio da su suci počeli kalkulirati i odugovlačiti s rješavanjem spisa kako se ne bi doveli u situaciju da nemaju što raditi.

- Zato se tim više ukazuje opravdanim što žurnije premještanje određenog broja sudaca iz prekršajne grane suđenja u upravnu, gdje nedostaje određeni broj sudaca u prvom stupnju, a potom na građansku granu u prvom stupnju te, konačno, kaznenu granu suđenja - apelirao je Hrvatin u izvješću za 2015. godinu, uz procjenu da se s prekršajnih na druge sudove može premjestiti najmanje 60, a najviše 100 sudaca.

Trend smanjenja broja prekršajnih predmeta nastavljen je i u 2016. godini.

- Nikad Visoki prekršajni sud i prekršajni sudovi nisu imali manje predmeta kao na kraju 2016. godine - rekao je Hrvatin u zadnjem izvješću koje je potpisao kao predsjednik Vrhovnog suda. Pritom je upozorio na snažan otpor tijela državne uprave, osobito inspekcija, da sankcioniraju prekršitelje. Ako bi se popustilo njihovim pritiscima te ukinulo zakonsku obavezu da sankcioniraju prekršitelje, to bi moglo ponovo opteretiti cijeli sustav, a okrivljenicima opet otvoriti mogućnost opstrukcije učinkovitog dovršenja prekršajnih postupaka. Budući da se smanjuje ukupni broj sudaca, a u nekim granama ih manjka, logično bi rješenje bilo ono na koje je Hrvatin upućivao još 2015. da se prekršajni presele na druge sudove. Ali prekršajni suci na to ne pristaju.

Ishitrena odluka

I to je osnovni razlog zbog kojeg se prekršajne sudove želi spojiti s općinskim. Na taj način se ne bi ukinulo prekršajno sudovanje, nego bi se pretvorilo u odjele na osnovnim sudovima, a suci koji su sudili u prekršajima ne bi mogli izbjeći da rade i na drugim spisima. Tome se, međutim, Udruga hrvatskih sudaca koju je do travnja vodio Đuro Sessa, žestoko protivi. U ožujku (kada je još njihove stavove potpisivao Sessa) očitovala se na prijedlog spajanja općinskih i prekršajnih sudova, kazavši da njime “Ministarstvo pravosuđa pokazuje temeljno nerazumijevanje značenja efikasne organizacije pravosudnog sustava, jednako kao što ga je pokazalo i ukidanjem dotadašnjih općinskih sudova do kojeg je došlo 1. travnja 2015. godine”.

- Ova odluka jednako je ishitrena i nema racionalnog utemeljenja. Jedino što povezuje prekršajne i općinske sudove jest činjenica provođenja donekle sličnog, strogo formalnog postupka te izricanje kazne - kao prilikom suđenja u kaznenim predmetima - navodi se u proljetnom očitovanju Sessine sudačke udruge na projekt spajanja sudova za koji se zalaže Bošnjaković.

Upitan sustav

Sutkinja Visokog prekršajnog suda Antonija Kovačić također se protivi spajanju sudova i tvrdi da će to urušiti sustav.

- Umjesto da se sudovi što više specijaliziraju, ide se na njihovo uopćavanje - kaže Antonija Kovačić, koja tvrdi kako nije točna ocjena da je prekršajnih sudaca previše. Ona problem vidi u Okvirnim mjerilima za rad sudaca koja nisu prilagođena svim promjenama do kojih je došlo u sustavu, a Ministarstvo pravosuđa se ravna prema njima i zato dolazi do netočnih zaključaka o višku sudaca.

Udruga sudaca je zauzela stav da bi bilo bolje višak prekršajnih sudaca riješiti tako da ih se prerasporedi na druge sudove.

- Takva mjera je brže i lakše provediva, a tome u prilog ističemo činjenicu da su neki prekršajni suci, primjerice, imenovani za suce upravnih sudova, te se takva mjera u praksi pokazala dobrim rješenjem - stajalište je sudačke udruge zauzeto pod vodstvom Đure Sesse. Na tom je tragu početkom godine bila i Opća sjednica Vrhovnog suda. Je li u međuvremenu Sessa promijenio svoju viziju razvoja sudstva i približio se Bošnjakoviću ili će mu se i u ulozi predsjednika Vrhovnog suda suprotstavljati u nastojanjima da spoji sudove, nismo uspjeli saznati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2022 16:43