Sindikati javnih službi danas očekuju razumniju ponudu vladinih pregovarača od posljednje ("minorne, neprihvatljive"), a ne uspije li ih ona zadovoljiti, najavljuju finiširanje priprema za masovni prosvjed. Pitanje je sada: kolika je cijena mira?
Očito je da sindikati ne blefiraju kada najavljuju mobilizaciju desetke tisuća ljudi na prosvjedu, ukoliko im Vlada ne ponudi izdašnije povećanje plaća, no jednako je tako jasno da su unatoč tvrdnji da je njihov zahtjev minimalan, spremni pregovarati i o manjem ili, prije, drukčijem modelu dosezanja povišice.
Sindikalna strana spustila je svoja potraživanja na ukupnih 13 posto rasta osnovice, osam posto od 1. listopada i pet posto od 1. siječnja 2023. Vladina ponuda je na zadnjem pregovaračkom sastanku iznosila znatno manje od onoga što sindikati traže, a to je četiri posto od listopada i dodatna dva posto ali tek od 1. travnja. Poprilična razdaljina u ponudi i potražnji rezultirala je referendumom među članstvom triju jakih sindikata obrazovanja, čiji su čelnici unaprijed znali ishod izjašnjavanja: u prosjeku 80 posto članova, a riječ je o oko 45 tisuća zaposlenika, na referendumu se izjasnilo da je takva ponuda neprihvatljiva. To će reći, spremni su na prosvjed.
Iako je bila riječ o zadnjoj ponudi Vlade (barem su tako prenijeli sindikati), uoči današnjeg sastanka vlada umjereni optimizam među sindikalistima. Razlog je što je vladina strana ipak odlučila nastaviti s pregovaranjem (zašto bi ih zvali na sastanak ako nemaju što nova ponuditi?), a očekuje se, naravno, da će se pregovarati o višim postocima i moguće drukčijim datumima (sindikate smeta i kasni termin 1. travanj).
"Bit ću loš prognozer ako priča ne krene u tome smjeru", konstatirao je jutros čelnik Sindikata Preporod Željko Stipić, potvrđujući kako u ovakvim situacijama, kada Vlada nudi mrvice, sindikati - pogotovo oni vični većim prosvjedima, a to su obrazovni - ne prijete praznom puškom.
Prosvjed zaposlenika u javnim službama, od medicinskih sestara, liječnika, do učitelja i nastavnika, nešto je zbog čega bi premijer, linijom odgovornosti, bio glavni krivac. "Hoće li se Plenković uključiti u pregovore, ovisi o njemu. Potpuno mi je svejedno hoće li novu ponudu iznijeti Piletić, Primorac ili Plenković. Činjenica je da ako krene ciklus prosvjeda, premijer je taj koji će biti prozvan", izjavila je predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić, uz podsjetnik na ishode prošlih prosvjeda uperenih prema škrtosti niza premijera kada je riječ o povećanju plaća prosvjetarima.
Upravo je takve jake prosvjede koristila i oporba, nakalemila se u brizi za ‘profesiju koja je temelj društva‘, mada je u obrnutoj situaciji kada je bila na vlasti bahato ignorirala tu istu prosvjetu, zdravstvo, socijalu... Ovoga puta, dojam sindikalista jest da s druge strane imaju pristojne pregovarače, kojima još samo treba ‘sjesti‘ činjenica da veći izdatak za plaće zaposlenika u javnom sektoru neće direktno uzrokovati daljnji rast inflacije (citat makroekonomiste Matije Kroflina).
Današnji sastanak pregovaračkih odbora ponudit će odgovor na pitanje koliko je (više) i kada (brže) Vlada spremna dati. Sindikati s tom novom ponudom ponovo idu na referendum. Ne bude li ponuda dovoljno zašuškala, ima, doduše, još vremena za novu. Iako ovoga puta sindikalisti nisu pretjerano strpljivi. Još su na prvom pregovaračkom sastanku dali do znanja drugoj strani da neće trpjeti odugovlačenje jer gubitak vremena dodatno ‘jede‘ plaće.
Zato je realno očekivati da će Vlada danas podebljati svoju ponudu, teško prihvaćanjem, prije približavanjem potražnji sindikata.