ROVINJ - Ako Hrvatska iskoristi priliku koja joj se sada pruža, brzo bi mogla preteći svoje konkurente i smanjiti zaostajanje za razvijenijim gospodarstvima Europske Unije (EU) - ocijenio je danas, posljednjeg dana održavanja WinDaysa , Andras Horvai, šef Ureda Svjetske banke u Zagrebu.
Uvjet za to je, kaže Horvai, brza provedba reformi, posebno na tržištu rada. Hrvatska, naime, ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi - samo 57 posto, što je znanto manje nego u razvijenijim zemljama.
Razlozi za to su izdašan sustav socijalne skrbi, preuranjeni odlasci u mirovinu i loša obrazovna struktura stanovništva, na što je Svjetska banka u više navrata upozoravala.
- Niska stopa zaposlenosti predstavlja ključno ograničenje budućeg rasta hrvatskoga gospodarstva, ali i problem za sustav socijale u Hrvatske - upozorio je Horvai.
Prema prognozama Svjetske banke, Hrvatska bi u ovoj godini mogla ostvariti gospodarski rast od 0,5 posto. Taj bi se rast u sljedećoj godini trebao ubrzati na tri posto, čemu bi trebale pridonijeti i mjere za oporavak hrvatrskoga gospodarstva, koje je početkom tjedna predstavila premijerka Jadranka Kosor.
No, brzina oporavka u Hrvatskoj ovisit će i o brzini kojom će se Hrvatska kretati prema EU. Hrvatska bi, očekuju i u Svjetskoj banci, u ovoj godini trebala završiti pristupne pregovore s Unijom.
Vlada će trebati, upozorava Horvai, poraditi i na smanjenju subvencija, koje su u Hrvatskoj i dalje znatno veće nego u EU.Samo Hrvatske željeznice , ističe, godišnje primaju milijarde kuna poreznih obveznika kako bi uopće mogle funkcionirati, što je neodrživo.
Vlasti u Zagrebu morat će poraditi i na smanjenju mase plaća u javnom sektoru, koje u Hrvatskoj dosežu oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Unatoč problemima s kojima se suočava, Hrvatska nije u toliko lošoj poziciji kao neke druge europske zemlje, smatra Horvai. Prošla je godina, ocjenjuje, i u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, bila godina gašenja požara, dok bi 2010. trebala biti godina mogućnosti i pokretanja dalekosežnih reformi, koje bi trebale dovesti do smanjenja visokih javnih izdataka i poboljšanja ulagačke klime.
Kriza je pokrenula stvaranje novog svijeta
- Kriza je pokrenula stvaranje novog svijeta, u kojem se pojavljuju nove supersile, poput Kine i Indije, dok se značaj SAD-a i EU-a smanjuje, upozorio je Horvai.
- U svijetu nastaju nove supersile, što je zvono za uzbunu u SAD-u i EU-u - ocijenio je Horvai, dodavši kako je kriza 'trenutak istine za EU'.
Jedan od glavnih poučaka krize je da će ooravak biti spor i da se u dobrim vremenima trebalo pripremati za loša. U krizi su, naime, siromašne zemlje postale još siromašnije, dok se u naprednijim zemljama gase radna mjesta i smanjuju ušteđevine, a srednji sloj postaje još ranjiviji. Trebat će vremena za ponovnu izgradnju povjerenja, zaključio je Horvai.