Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat govorio je u programu N1 o 88 odluka o obnovi privatnih kuća stradalih u zagrebačkom potresu prije godinu dana, za koje je rekao da je potpisano.
“Brojka od 88 odluka je samo kap u moru procesa koji je pokrenut”, kazao je Horvat.
Krenuo je dalje pojašnjavati kad će početi konkretna gradnja temeljem tih 88 odluka.
“U procesu smo jednog upravnog postupka u kojem nakon podnesenog zahtjeva generiramo odluku koju moramo dostaviti vlasniku na adresu koju nam je predočio u zahtjevu. Nakon što nam stigne povratnica i odluka postane izvršna, mi je dostavljamo u Fond.”
Rekao je da u Zagrebu na obnovu čeka 7000 zgrada, od kojih su mnoge stambene s više stanova.
“U ovom trenutku za konstrukcijsku obnovu imamo na ministarstvu 230 zahtjeva. Generirati priču da je nešto jako komplicirano i da je potrebna sveobuhvatna i obimna dokumentacija, jednim je dijelom točno, u segmentu kada idemo u proces samoobnove. U ovom drugom procesu podnošenja zahtjeva kada to radi i organizira država, usudit ću se reći da je postupak relativno jednostavan”, rekao je.
Dalje je nabrajao što se sve radilo do sada, od donošenja zakona, zatim podzakonskih akata i prikupljanja podataka neophodnih za projektiranje…:
“U proces je u ovih šest mjeseci bilo uključeno 150 stručnjaka isključivo iz hrvatske akademske zajednice da bi pripremili podloge i dali naputke projektantima kako bi projektirali.”
Konkretna gradnja na temelju sadašnjih 88 odluka, kaže Horvat, počinje "stog trenutka kada taj proces dogovorimo u sustavu javne nabave."
Ministar Horvat kazao je da su u rujnu pripremili “potpuni zakonodavni okvir”, a u studenom počeli s primanjem zahtjeva i da očekuje između 20 i 25 tisuća zahtjeva.
“U šestom mjesecu bismo mogli započeti s konkretnim radovima”, odgovorio je Horvat i dodao: “Uvijek proces mora biti brz, uvijek proces može biti brži.”
Koliko će trebati za Baniju?
Osvrnuo se potom na političke kritičare.
“Fascinira me nepoznavanje zakonodavnog okvira prvenstveno nekih osoba koje bi željele postati kandidati za gradonačelnika Zagreba.”
Na pitanje znači li njegov odgovor da zapravo jamči da će se u Zagrebu početi graditi u lipnju, ministar Horvat je odgovorio:
“Ulazimo u proces u kojem nitko ne može biti garant bilo čega jer postoje određeni zakonski trigeri.”
Jedan od njih je, kazao je, to što novac koji se dobiva od Europske komisije za obnovu, za sobom povlači jasna pravila ponašanja.
“Svih 5,1 milijarda kuna što smo dobili iz Fonda solidarnosti je u ovom trenutku u segmentu raspisanih javnih poziva”, kazao je.
Na pitanje hoće li se stići novac raspodijeliti, kako EK traži, u roku od 18 mjeseci od potresa, Horvat je rekao da će se vidjeti hoće li biti potrebno možda tražiti i produženje tog roka zbog činjenice da su i Zagreb u međuvremenu pogodili snažni potresi 28. i 29. prosinca 2020., pa i niz popratnih, što je značilo samo nove i nove štete već oštećenih i oslabljenih konstrukcija.
U nastavku je nabrojao iz kojih sve izvora i koliko sve novca Republika Hrvatska od EU-a namjerava dobiti ono što je voditelj nazvao “pustim milijardama” kada ga je pitao kad ćemo ih konačno imati. Horvat je na to odgovorio:
“U ovom trenutku još uvijek nemamo te ‘puste milijarde’, nego ih trebamo tek nabaviti.”
Na pitanjer hoće li tako duga procedura biti neophodna i u slučaju obnove Banije ili će se u tom slučaju moći ići s rješenjima i iskustvom iz Zagreba, Horvat je odgovorio da je prijavljeno 41.000 oštećenih zgrada, da do 28. ožujka to sve treba preliminarno pregledati, da paralelno s time treba srušiti 523 zgrade koje prijete da nekoga ozljede ili usmrte. Usto, kazao je, na terenu su ljudi koji prikupljaju sve podatke neophodne za obnovu, odnosno za projektiranje, između ostalog i geolozi koji utvrđuju koja mjesta su i dalje pogodna za gradnju, a koja više ne. Konačno, ako se budu koristili montažni objekti umjesto klasičnog zidanja, to bi obnovu Banije ubrzalo, kazao je Horvat za N1.