INFLACIJA 7,3 POSTO

Hrana je poskupjela rekordnih 11,3%, niži PDV samo je usporio rast cijena

Stopa se približava onoj iz doba krize i zrcali snažan porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu

Zdravko Marić

 Tomislav Krišto/Cropix

Kao što se i očekivalo, potrošačke cijene u ožujku dosegnule su novi rekord, bile su 7,3 posto veće nego u istom mjesecu lani, dok podaci DZS-a pokazuju da su u odnosu ne prethodni mjesec porasle 2,1 posto. To je znatno brži rast inflacije nego u veljači kada je na godišnjoj razini iznosila 6,3 posto. Kako objašnjavaju u HNB-u, ubrzanju inflacije u ožujku najviše su pridonijeli naftni derivati koji su poskupjeli za oko 10 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom.

"Spomenuta kretanja zrcale snažan porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, do kojeg je došlo nakon invazije Rusije na Ukrajinu, a porast bi bio i nešto veći da 7. ožujka nisu bile fiksirane marže trgovaca naftnim derivatima i privremeno smanjene trošarine na benzinska i dizelska goriva", objašnjavaju u HNB-u, dodajući da je prosječna cijena barela sirove nafte (tip Brent) u ožujku dosegnula razinu od 116 američkih dolara, uz vrlo velike oscilacije unutar mjeseca, što je za oko 17 posto više nego 23. veljače.

Restorani i hoteli

No, povećan je i utjecaj poskupljenja hrane na ukupnu inflaciju, što bi moglo obilježiti i cijelu ovu godinu, zbog važne uloge koju Rusija i Ukrajina imaju u opskrbi poljoprivrednim sirovinama (žitarice, suncokret) i umjetnim gnojivom na globalnoj razini. Porast cijene hrane je ubrzao na 11,3 posto, s 10,2 posto u veljači. "Intenzitet porasta cijena hrane donekle je ublažilo smanjenje PDV-a na određene prehrambene proizvode, koje su pojedini trgovački lanci prenijeli u maloprodajne cijene i prije 1. travnja, kada je počela primjena", dodaju u HNB-u.

Uz energiju i hranu, ubrzavanju godišnje stope inflacije pridonijeli su i drugi proizvodi, poput odjeće i potrošnih proizvoda za kućanstvo, ali usluge vezane uz ugostiteljstvo. Prema podacima DZS-a, cijene u hotelima i restoranima su u godinu dana povećane 7,9 posto. U mjesec dana, pak, najviše su porasle cijene odjeće i obuće, 12,2 posto, što se pripisuje novoj sezoni.

Iako je Vlada poduzela određene mjere za ublažavanje udara na potrošače, izravan utjecaj kroz prelijevanje cijena energije i hrane s globalnih tržišta je neizbježan, smatraju analitičari RBA. "Navedena će kretanja utjecati na raspoloživ dohodak. U takvom okruženju, ne isključujemo mogućnost dodatnih fiskalnih poticaja", navode. Njihova je prognoza prosječnog rasta potrošačkih cijena u ovoj godini 5,9 posto, a "izložena je uzlaznim rizicima". HNB je ovaj tjedan povisio svoju prognozu ovogodišnje inflacije na 5,4 posto.

Najveći doprinos ubrzavanju inflacije na razini cijele 2022. godine mogla bi dati hrana, "što je rezultat prelijevanja porasta cijena energije, prehrambenih sirovina i mineralnih gnojiva, kao i poremećaja u lancima opskrbe na domaće potrošačke cijene", objašnjava HNB. U nastavku ove godine očekuje se i povećanje godišnje stope rasta cijena energije, zbog poskupljenja prirodnog plina te električne energije, kao i porasta cijena naftnih derivata, a vidljiv je i sve brži rast indeksa potrošačkih cijena bez hrane i energije.

Rast plaća

Ipak, nakon dostizanja vrhunca u drugom tromjesečju, prema kraju godine je izgledno postupno usporavanje godišnje stope inflacije. U 2023. HNB ostaje pri procjeni da će znatno usporiti, na 2,3 posto, uglavnom zbog baznog učinka i očekivanog smanjenja cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu. Kada je riječ o domaćim uzrocima, u centralnoj banci vide pritisak u nestašici radne snage. Ona bi mogla potaknuti "izrazitiji rast plaća od očekivanog te utjecati na jačanje troškovnih pritisaka na inflaciju". U usporedbi s eurozonom Hrvatska je i u ožujku nastavila držati se prosjeka.

Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), inflacija u eurozoni je iznosila 7,5 posto, neznatno više nego u Hrvatskoj, 7,3 posto. Pritom baltičke zemlje i dalje bilježe najveću stopu inflacije, do 15,6 posto u Litvi i 14,8 posto u Estoniji, dok je najnižu inflaciju zadržala Francuska, 5,1 posto. S obzirom na potpunu neizvjesnost oko toga koliko će potrajati rat u Ukrajini i kakav će mu biti ishod, očekivanja u pogledu daljnjih poskupljenja daleko su od optimističnih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. listopad 2022 03:57