StoryEditor
EKSKLUZIVNO

Hrvat na čelu UN-ova stožera protiv korone: ‘Drugog vala će vjerojatno ipak biti‘

Šimonovića je dopalo da pokuša djelovati u ime Opće skupštine UN-a i povezati na izradi jedinstvene strategije različite države
Ivan Šimonović
 Marko Miscevic/Cropix

“Pandemija Covida-19 nastupila je nakon godina slabljenja multilateralizma i ljudskih prava. Nalazimo se na raskrižju. Prve reakcije na pandemiju snažno su ubrzale spomenute negativne globalne trendove, države su se zatvarale, presijecale trgovinske tokove, i pri odlučivanju o ograničavanju ljudskih prava u uvjetima nužde kršile međunarodno pravo.

S druge strane, sazrijeva shvaćanje da je to put u propast jer Covid-19 nije samo aktualna kriza, već i zvono za uzbunu. Bez multilateralizma i solidarnosti, ne samo da nećemo moći uspješno odgovoriti na pandemiju, nego ni riješiti pitanje klimatskih promjena i degradacije biološke raznovrsnosti, s obzirom na to da izazovi nisu samo zdravstveni, nego i gospodarski, socijalni i politički”, uvjeren je Ivan Šimonović, stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima u New Yorku. Osim toga, nedavno je - zbog blokade u Vijeću sigurnosti - Šimonović s afganistanskom veleposlanicom Adelom Raz imenovan sukoordinatorom za sve inicijative Opće skupštine UN-a za sprečavanje Covida-19 i njegovih štetnih posljedica. Dio mandata je i osnažiti utjecaj OSUN-a u borbi s virusom i njegovim posljedicama - a tom se rezolucijom upravo to pokušava postići.

Problem je da Ujedinjeni narodi u proteklim mjesecima nisu bili u stanju ponuditi jasan, snažan, jedinstven i cjelovit odgovor na Covid-19, a sve zbog podjela i eskalirajućeg sukoba unutar stalnih članica Vijeća sigurnosti, prije svega između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. U takvim okolnostima Šimonovića je dopalo da pokuša djelovati u ime Opće skupštine UN-a i povezati na izradi jedinstvene strategije različite države, regionalne organizacije, Tajništvo UN-a, civilno društvo i vjerske vođe. U idućim danima cilj je izrada i usvajanje rezolucije koja treba biti cjelovit, akcijski orijentiran odgovor UN-a na Covid-19 i njegove posljedice, o čemu je dao ekskluzivni intervju Jutarnjem listu.

Zbog čega VS UN-a nije uspio postići dogovor? Oko čega su sporovi?

- Vijeće sigurnosti duboko je podijeljeno, najdublje od kraja hladnog rata, s time da je trenutačno jaz najdublji između SAD-a i Kine. SAD ne želi u rezoluciji o Covidu-19 ni spomen Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jer smatra da je ona pod kineskim utjecajem te da nije na vrijeme upozorila svjetsku javnost na pojavu virusa.

Slažem se da nakon ovog iskustva treba nepristrano preispitati može li se rad Svjetske zdravstvene organizacije unaprijediti, ali činjenica je da je njezina trenutačna uloga, posebno u potpori zemljama u razvoju i njihovim slabim zdravstvenim sustavima, nezamjenjiva. Mislim da bi se Andrija Štampar, Hrvat koji je bio jedan od ključnih za njezino osnivanje, s time u potpunosti složio.

Koliko, uopće, i što u rješavanju pandemije može napraviti glomazna organizacija poput UN-a?

- UN jest glomazan, ali i države članice su vrlo brojne i različite, svaka sa svojim interesima i potrebama. Nije UN savršen, dapače, potrebne su radikalne reforme, posebice u pogledu unapređivanja njegove učinkovitosti, ali UN je bez sumnje najvažnija svjetska organizacija s najširim legitimitetom.

Ova pandemija naglašava niz nacionalnih i globalnih problema i slabosti: velike nejednakosti, posebnu ranjivost marginaliziranih društvenih skupina, razorne posljedice nebrige za ostale oblike života na Zemlji, okoliš i klimu, a Ujedinjeni narodi mogu imati ključnu ulogu u tome da se zajedničkom akcijom, temeljenom na solidarnosti, unutar država, između država, pa i između generacija, ne samo prevlada ova kriza, nego i osigura bolja i održiva budućnost života na Zemlji.

Što će značiti ako Glavna skupština postigne dogovor?

- Snažan zajednički odgovor mogao bi biti prekretnica. Nalazimo se na razdjelnici: nakon ove krize svijet će biti ili još puno gori ili će krenuti putem oporavka. Nakon velikih katastrofa, poput Prvog i Drugog svjetskog rata, države i narodi bili su spremni prihvatiti neka načela i pravila kako bi se sačuvali od budućih stradanja. Ova kriza ujedno je prilika da oporavak bude na dugoročno zdravijoj osnovi: jačanje zelenih tehnologija, zaštita biološke raznovrsnosti, više jednakosti i solidarnosti, bolja zaštita ranjivih društvenih skupina.

Raspolažu li Ujedinjeni narodi procjenama, prijeti li drugi val i koliko bi moglo biti žrtava?

- Zasad ne možemo biti sigurni, ali na temelju različitih modela možemo pokušati predviđati. Drugi val čini se vjerojatnim, u nekim državama koje su se neoprezno počele otvarati već možemo vidjeti njegove naznake. Bojim se, međutim, da se ne radi samo o jednom novom valu koji dođe i prođe, već o vjerojatnosti da ćemo, sve dok se ne nađe cjepivo i ne bude provedeno široko procjepljivanje, morati živjeti s Covidom-19.

Sve češće se govori da je Covid-19 sitan problem u usporedbi s gospodarskim padom koji je izazvao. Što vi mislite?

- To nije ili - ili, jer moramo štititi i ljudske živote i gospodarstvo, s obzirom na to da su ogromni gubici i u ljudskim životima, i zbog slabljenja gospodarstva. Gubici u ljudskim životima vjerojatno su, posebno u zemljama u razvoju, daleko veći nego što su dosad statistički registrirani. Najbolji pokazatelj ljudskih stradanja je usporedba stope mortaliteta prije i poslije izbijanja epidemije, a povećanje broja umrlih daleko je veće od broja koji se pripisuje učincima Covida-19. Ono pritom, naravno, uključuje i umrle zbog kolapsa zdravstvenih sustava.

Što se gospodarskih šteta tiče, ključna će biti brzina oporavka. Prvi je prioritet spriječiti širenje virusa i urušavanje zdravstvenih sustava, osigurati svima osnovne medicinske usluge i hranu. Prilikom gospodarskog oporavka trebamo se truditi da on bude što brži, ali i na zdravijim osnovama. I mi u Hrvatskoj trebamo se preusmjeriti na šire korištenje obnovljivih izvora energije te shvatiti da je turizam sjajan kao dodatak, ali i da nam treba gospodarstvo koje je manje osjetljivo na različite rizike.

U borbi protiv korone Hrvatska je dosad bila iznimno uspješna

Kako vam iz newyorške perspektive izgleda rješavanje pandemije proteklih mjeseci u Hrvatskoj?

- Hrvatski zdravstveni odgovor na Covid-19 dosad je bio iznimno uspješan i treba čestitati svima koji su tome pridonijeli jer vjerojatnost da se umre od virusa bila je u bogatom New Yorku otprilike 100 puta veća nego u Hrvatskoj. Zasad je Hrvatska uspješna i u otvaranju, ali treba biti oprezan. Nažalost, zbog ovisnosti o turizmu, naše gospodarstvo teško je pogođeno. Ipak, ako se predviđanja o pomoći EU ostvare, to će bitno umanjiti šok.

U oporavku hrvatsko gospodarstvo treba diverzificirati i, koliko je to moguće, vezati uz nove tehnologije, a turizam, uz očuvanje bioraznolikosti, i uz ekologiju. Nevidljivi gubitak je i šteta nanesena kvaliteti obrazovanja na svim razinama, a koja će se odraziti na gospodarstvo u sljedećim desetljećima. Srećom, zasad smetnje obrazovnom procesu nisu dugo trajale. Ako iz pandemije već moramo izaći s nekim ožiljcima, bitno je da ih bude što manje te da iz krize izađemo čvršći i spremniji na sve izazove budućnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. lipanj 2020 20:13