ZAGREB - Dolazi najbolji tjedan u godini za zaposlene. Ponedjeljak je neradni dan, u Hrvatskoj se više obilježava, a manje slavi, ali u svakom se slučaju ne radi na Dan antifašističke borbe. To su tri neradna dana.
Jeste li se pripremili za nastavak tjedna? Jeste li učinili pravu stvar i najavili da ćete koristiti dva slobodna dana i zbog toga se nećete pojaviti u utorak i srijedu na poslu kako biste na odmoru dočekali još jedan praznik koji dolazi u četvrtak? Mudro.
Promišljeni će već u srijedu javiti na radno mjesto da se ne osjećaju najbolje jer u četvrtak dolazi Dan državnosti.
Ustav i Zakon o radu
Kako se praznuje i ne radi samo u četvrtak, to bi se ta bolest o kojoj ste u srijedu javili na posao, idealno mogla protegnuti i na petak. Nakon toga ponovno dolazi vikend kada se, zahvaljujući Ustavu i Zakonu o radu, ne radi, što zaposlenima daje punih devet dana kada ne odlaze na posao. Mogu biti na odmoru, a ne računa im se u godišnji odmor.
Zaposleni imaju na raspolaganju 52 vikenda godišnje kada ne rade, već koriste svoje pravo tjednog odmora. To su 104 dana u godini kada se ne odlazi na posao.
Vjerski blagdani
Zakonom zajamčeni godišnji odmor kreće se od 18 radnih dana naviše, što, kada se zbroji s vikendima, daje priliku da se na odmoru provede minimalno 122 dana godišnje. To je više od četiri mjeseca.
Kliknite za povećanje slike
No, ta četiri mjeseca koje zaposleni Hrvat provede odmarajući se nije jedino neradno vrijeme tijekom godine. Tu su i državni praznici, među kojima su i vjerski blagdani od kojih neki padaju nedjeljom. Tih je dana 13 u svakoj godini, počevši od Nove godine, prvoga siječnja pa do dana Sv. Stjepana koji pada 26. prosinca a to za sretnog zaposlenika može značiti 135 neradnih dana u godini. Ove će godine, zahvaljujući kalendaru, zaposleni Hrvati imati deset neradnih dana jer neki od tih praznika dolaze tijekom tjedna.
Najbolji tjedan u ovoj godini u kojem se može organizirati dodatni odmor je sljedeći tjedan, od 22. do 28. lipnja, u kojem su dva praznika, u ponedjeljak i četvrtak. Između ta dva praznika nalaze se i dva radna dana koji su idealni za pojavu kratkotrajnih oboljenja zbog kojih će se odmor produljiti do ponedjeljka.
Devet dana na bolovanju
Razna su ispitivanja već pokazala da inzistiranje na svakom radnom danu ne znači nužno i ostvarenje radnog plana i zarade za kompaniju. Stoga su poslodavci već tijekom zimskih mjeseci ove godine odlučili hoće li inzistirati na tome da im se svi radnici pojavljuju svakoga dana na poslu ili će se na radnome mjestu pojaviti samo onaj nužni dio zaposlenih. Pravo rješenje ovisi o tome čime se kompanija bavi i je li moguće prekinuti radni proces na nekoliko dana.
Kompanije moraju računati i na činjenicu da navedena 122 dana, koliko zaposleni koji je tek počeo raditi ima pravo na odmor, nije kraj neradnim danima u godini. Statistike, naime, govore da svaki zaposleni provede i devet dana godišnje na bolovanju. U taj prosjek ulaze i oni na dugotrajnim bolovanjima. Dijete zavređuje da roditelj s njim provede makar jedan dan dulje te se godišnji povećava za jedan dan po djetetu, a dodaju se i dani za radni staž.
Rade više od 10 sati na dan
Pritom devet dana bolovanja možda ne treba računati u odmor, nego vjerovati zaposlenima da im stvarno nije bilo dobro. U konačnici, riječ je o tri i pol mjeseca godišnje kada se ne radi, što, gledajući brojke, i ne izgleda loše. Osim ako se, jednako gledajući brojke, na satovima zaposlenih ustanovi da provedu 10 i više sati dnevno radeći za poslodavca.
Boris Vlašić
Jeste li se pripremili za nastavak tjedna? Jeste li učinili pravu stvar i najavili da ćete koristiti dva slobodna dana i zbog toga se nećete pojaviti u utorak i srijedu na poslu kako biste na odmoru dočekali još jedan praznik koji dolazi u četvrtak? Mudro.
Promišljeni će već u srijedu javiti na radno mjesto da se ne osjećaju najbolje jer u četvrtak dolazi Dan državnosti.
|
više iz rubrike
VIJESTI |
Ustav i Zakon o radu
Kako se praznuje i ne radi samo u četvrtak, to bi se ta bolest o kojoj ste u srijedu javili na posao, idealno mogla protegnuti i na petak. Nakon toga ponovno dolazi vikend kada se, zahvaljujući Ustavu i Zakonu o radu, ne radi, što zaposlenima daje punih devet dana kada ne odlaze na posao. Mogu biti na odmoru, a ne računa im se u godišnji odmor.
| Svaki četvrti Hrvat skraćuje godišnji odmor |
Vjerski blagdani
Zakonom zajamčeni godišnji odmor kreće se od 18 radnih dana naviše, što, kada se zbroji s vikendima, daje priliku da se na odmoru provede minimalno 122 dana godišnje. To je više od četiri mjeseca.
Kliknite za povećanje slike
No, ta četiri mjeseca koje zaposleni Hrvat provede odmarajući se nije jedino neradno vrijeme tijekom godine. Tu su i državni praznici, među kojima su i vjerski blagdani od kojih neki padaju nedjeljom. Tih je dana 13 u svakoj godini, počevši od Nove godine, prvoga siječnja pa do dana Sv. Stjepana koji pada 26. prosinca a to za sretnog zaposlenika može značiti 135 neradnih dana u godini. Ove će godine, zahvaljujući kalendaru, zaposleni Hrvati imati deset neradnih dana jer neki od tih praznika dolaze tijekom tjedna.
Najbolji tjedan u ovoj godini u kojem se može organizirati dodatni odmor je sljedeći tjedan, od 22. do 28. lipnja, u kojem su dva praznika, u ponedjeljak i četvrtak. Između ta dva praznika nalaze se i dva radna dana koji su idealni za pojavu kratkotrajnih oboljenja zbog kojih će se odmor produljiti do ponedjeljka.
|
Strateški plan
Mudri će već u srijedu javiti da su bolesni, a to će trajati do petka |
Devet dana na bolovanju
Razna su ispitivanja već pokazala da inzistiranje na svakom radnom danu ne znači nužno i ostvarenje radnog plana i zarade za kompaniju. Stoga su poslodavci već tijekom zimskih mjeseci ove godine odlučili hoće li inzistirati na tome da im se svi radnici pojavljuju svakoga dana na poslu ili će se na radnome mjestu pojaviti samo onaj nužni dio zaposlenih. Pravo rješenje ovisi o tome čime se kompanija bavi i je li moguće prekinuti radni proces na nekoliko dana.
Kompanije moraju računati i na činjenicu da navedena 122 dana, koliko zaposleni koji je tek počeo raditi ima pravo na odmor, nije kraj neradnim danima u godini. Statistike, naime, govore da svaki zaposleni provede i devet dana godišnje na bolovanju. U taj prosjek ulaze i oni na dugotrajnim bolovanjima. Dijete zavređuje da roditelj s njim provede makar jedan dan dulje te se godišnji povećava za jedan dan po djetetu, a dodaju se i dani za radni staž.
Rade više od 10 sati na dan
Pritom devet dana bolovanja možda ne treba računati u odmor, nego vjerovati zaposlenima da im stvarno nije bilo dobro. U konačnici, riječ je o tri i pol mjeseca godišnje kada se ne radi, što, gledajući brojke, i ne izgleda loše. Osim ako se, jednako gledajući brojke, na satovima zaposlenih ustanovi da provedu 10 i više sati dnevno radeći za poslodavca.
Boris Vlašić