ISTRAŽIVANJE

Hrvati ne vjeruju institucijama: Radom Sabora zadovoljno 12% ispitanika, a radom Vlade njih 20%

Tim psihologa, sociologa i politologa provelo je istraživanje društvenog oporavka nakon korone u općoj populaciji Hrvatske
Hrvatski sabor
 Damjan Tadic/Cropix

Pandemija koronavirusa dovela je do toga da današnja Hrvatska ima ozbiljan problem s nepovjerenjem građana u institucije. Hrvati su koliko-toliko zadovoljni radom Nacionalnog stožera civilne zaštite, ali zadovoljstvo iskazuje samo 30 posto sudionika. Radom ostalih relevantnih institucija građani su još manje zadovoljni, a najmanje radom Sabora (samo 12 posto sudionika je zadovoljno) i Vlade (20 posto).

Budući da jesen i nadolazeća zima 2020. godine predstavljaju posebno izazovno vrijeme za širenje virusa, da su građani iscrpljeni procesom suočavanja s krizom dosad te da Vladu i druge odgovorne aktere čeka donošenje odgovornih i zahtjevnih odluka kako bi sačuvali zdravlje građana s jedne strane i očuvali temeljnu nacionalnu ekonomiju s druge, od ključne je važnosti uložiti napor u uspostavljanje povjerenja s građanima i pozvati ih na suradnju, zaključak je prvog opsežnog istraživanja mentalnozdravstvenih i društvenih posljedica suočavanja građana Hrvatske s pandemijom koronavirusa, koje je provedeno krajem kolovoza i rujna 2020. godine.

Sudjelovalo je 1060 ispitanika, a istraživanje, koje financira Hrvatska zaklada za znanost, proveo je tim psihologa, sociologa i politologa u sklopu istraživačkog projekta pod nazivom "(Ponovo) gradeći društvo: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka nakon korone u općoj populaciji Hrvatske" pod voditeljstvom prof. dr. Dinke Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prilično je zanimljivo da je podjednak broj sudionika izjavio da uopće nisu zabrinuti (15,3%) i da su jako zabrinuti (14,1%) oko toga hoće li se zaraziti koronavirusom. Nadalje, dvije trećine građana svoj trenutačni standard procjenjuje jednakim kao i prije krize, pa se čini da do razdoblja prikupljanja podataka kriza nije bitnije utjecala na procjenu životnog standarda. Postoji i iznimka, a to su osobe koje svoj životni standard procjenjuju nižim (ispodprosječnim) jer oni ujedno očekuju i da će utjecaj krize u budućnosti na njih biti veći. Pojednostavljeno, siromašni najviše strahuju od posljedica pandemije.

Također, posebne okolnosti s kojima su se građani suočavali tijekom pandemije doživljene su umjereno stresnima, pri čemu je građanima najstresnija neizvjesnost koliko će sve trajati. Građani su također zabrinuti za svoju rodbinu i prijatelje, a stresno im je bilo i ograničavanje slobode kretanja. Isto tako, kad je riječ o individualnoj deprivaciji, tj. usporedbi građana s drugim građanima u Hrvatskoj, njih gotovo 96 posto misli da su prošli jednako ili bolje od drugih. Nešto manji, ali još uvijek vrlo visok, postotak građana misli da je Hrvatska prošla jednako ili bolje od drugih zemalja EU (74,1%), odnosno od drugih zemalja u svijetu (76,2%). Taj optimizam Hrvatska dijeli s još nekim europskim državama (npr. s Danskom, Njemačkom, Nizozemskom, Italijom i Švedskom), dok lošije ocjene kako je njihova zemlja prošla u krizi daju građani Belgije, Francuske, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Međutim, institucijama se u ovoj zemlji ne vjeruje. Sljedeći uobičajenu podjelu prema kojoj vrijednosti od 0 do 3 označavaju nisko, od 4 do 6 srednje, a od 7 do 10 visoko povjerenje, pokazalo se da građani Hrvatske visoko povjerenje poklanjaju samo članovima svoje obitelji. Građani umjereno vjeruju znanstvenicima (druga najviša procjena), ljudima druge nacionalnosti i susjedima, odgojno-obrazovnom sustavu i policiji, organizacijama civilnog društva i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Nacionalnom stožeru civilne zaštite, predsjedniku Republike te velikim kompanijama. Nisko povjerenje građani iskazuju prema Crkvi, medijima i sindikatima te prema ključnim institucijama vlasti: Vladi, Saboru i pravosuđu. Najniže procjene povjerenja građani iskazuju prema političkim strankama.

Unatoč pandemiji, Hrvati se nisu spremni odreći slobode i ljudskih prava, pokazalo je istraživanje. Na ljestvici vrijednosti kao važne su ocijenili jednakost, zaštitu okoliša i socijalnu pravdu, a najniže - demokratski i višestranački sustav, čega se spremna odreći točno jedna trećina stanovnika Hrvatske. Ovdje se ne radi o posljedicama korone jer je gotovo identične rezultate pokazalo nekoliko istraživanja Vlaste Ilišin na općoj populaciji i mladima, i to treba zabrinuti jer pokazuje kako je, približno, svaki treći građanin ove države sklon ukidanju demokracije. "Spremnost na odricanje od suštine demokracije kod dijela hrvatskih građana jest važan podatak i nužno ga je pratiti kao indikator stanja društva u razdoblju postpandemijskog oporavka", konstatirali su i autori ovog istraživanja.

Dinka Čorkalo Biruški: Ne smijemo zaboraviti one koje su najranjiviji

"Zaključno, naši rezultati u vrijeme kada smo prikupili podatke pokazuju da su se građani još uvijek dobro nosili s krizom, vjerojatno zbog činjenica da ih je mali broj imao osobna iskustva sa zarazom i da porast broja zaraženih nije u to vrijeme išao galopirajućom brzinom kojoj sada svjedočimo. Ali, budući da pandemija sada već traje mjesecima i da vijesti o broju zaraženih i umrlih nisu dobre, da se dodatno uvode restriktivne mjere i da se od građana traži dodatni napor i strpljivost, od ključne je važnosti da Vlada promijeni odnos prema građanima. Imamo jasne pokazatelje da smo zemlja kronično niskog povjerenja u vladajuće. Građani vjeruju znanstvenicima i jako je važno omogućiti da njihove, na podacima utemeljene prosudbe budu temelj mjera koje se donose. Ova zemlja treba sada vodstvo koje će pokazati da zna što radi i okupiti kapacitete građana oko nade u uspjeh. Također, naše mjere solidarnosti pokazuju da građani očekuju od države da pomogne najugroženijima, pa vladajući to moraju imati na umu - ne smijemo zaboraviti one koje su najranjiviji."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. prosinac 2020 20:38