Rezultati istraživanja koje je u lipnju ove godine provela agencija Improve Research & Analytics za Dukatov projekt “Hrana se ne baca“ otkrivaju potrebu za snažnijim osvješćivanjem građana o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene - jedan od najvećih ekoloških izazova današnjice. Naime, dvije trećine Hrvata svoju hranu baca, a oko milijun njih to čini jednom ili više puta tjedno. Time izravno doprinose emisijama stakleničkih plinova koje ubrzavaju globalno zagrijavanje i izazivaju klimatske promjene.
Rezultati istraživanja predstavljeni su danas na panel-raspravi “Kad bacanje hrane postane klimatski problem - i kako ga zaustaviti”, na kojoj su sudjelovali ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, atmosferski fizičar dr. Branko Grisogono, meteorologinja i stručnjakinja za klimatske politike Dunja Mazzocco Drvar i direktor Dukata Zoran Ković.
Zabrinjavajući rezultati
Sami rezultati istraživanja, ali i panel-rasprava ukazuju na to da zaista postoji opasnost od klimatskih promjena uzrokovanih prekomjernim bacanjem hrane. Također, velik problem koji se javlja jest i sama nesvjesnost građana o tome, stoga su sudionici panela zaključili kako je ljude potrebno educirati o toj temi.
Naime, rezultati istraživanja ukazuju da je 74 posto građana svjesno klimatskih promjena i utjecaja ljudskih aktivnosti na njih. Ipak, samo 39 posto građana zna objasniti utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, a samo 5 posto građana percipira bacanje hrane kao ekološki problem. Nadalje, 66 posto građana zabrinuto je zbog problema bacanja hrane, a iznenađuje i podatak da, kao glavni razlog bacanja hrane, čak 64 posto građana navodi preveliku količinu pripremljene hrane.
Istraživanje je također pokazalo kako generacija X baca najmanje hrane, a generacija Z najviše, no ta je generacija i najzabrinutija zbog tog problema. Također, ta je generacija, čak 28 posto njih, upoznata s utjecajem bacanja hrane na klimatske promjene, te njih 19 posto zna objasniti vezu između ta dva pojma.
Važnost edukacije
„Rekla bih da je prije svega tu potrebna edukacija, premda je to jedan jednostavan i najvažniji odgovor na svako pitanje. Naši građani, bez obzira o kojoj generaciji se radi, izražavaju zabrinutost, ali onda nemaju nekakav poriv za akcijom. To se, nažalost, događa već jako dugo. Ovaj jaz između generacija objasnila bih motivacijom koja u slučaju bacanja hrane i većine ekoloških problema jest ili etička odnosno moralna, financijska ili je riječ o razini osviještenosti“, rekla je Mazzocco Drvar.
Nadodaje kako se starije generacije možda više ne brinu toliko za svoju budućnost i zdravlje te nekada pojedu i stariju hranu s mišlju da su već bolesni i da im ništa neće biti. Napominje kako većina generacije Z još uvijek živi na nečijem tuđem budžetu pa možda još nisu počeli razmišljati kako bacanje hrane može utjecati na njihovu financijsku situaciju.
„Trenutno je alarm od opasnosti klimatskih promjena između crvenog i žutog, prošlo je 12 sati, nije još 12 i 15, ali nikako nije dobro. Premalo se čini kako bi se klimatske promjene zaustavile; od ratova, prometa, proizvodnje energije do bacanja hrane o čemu pričamo i danas. Globalno ne vidim pozitivne promjene, ali u Hrvatskoj ih vidim, premda bi se vlast tu mogla bolje postaviti. Dobro je da rade OPG-ovi i da se zatvara manja struktura ekonomskih zajednica te se to onda integrira sa cijelim sustavom hrane. Dobre se promjene rade i u energetici, ali tu ima i loših pomaka, osobito kada je u pitanju Jadran“, zaključio je atmosferski fizičar Grisogono.
Ozbiljan problem
Naime, kada hrana završi na odlagalištu, truljenjem hrane u anaerobnim uvjetima stvaraju se staklenički plinovi od kojih je posebno opasan metan, staklenički plin koji 25 puta snažnije zagrijava atmosferu od CO₂. Procjenjuje se da je bacanje hrane odgovorno za 8 do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova. Bacanjem se tako ne gube samo hrana i resursi uloženi u njezinu proizvodnju, kao što su voda, energija, zemljište, ljudski rad i dr., već se izravno ubrzava globalno zatopljenje koje dovodi do klimatskih promjena i ekstrema kojima sve češće svjedočimo.
Aljoša Duplić naglašava kako je bacanje hrane jedan od važnih problema koji utječe na klimatske promjene, ali nije jedini čimbenik koji dovodi do njihova pogoršavanja. Tu se javlja i problem nepravilnog zbrinjavanja otpada te sam proces proizvodnje hrane.
„Treba razlikovati jestivi i nejestivi dio otpada od hrane, šokantno mi je da taj nejestivi dio većinom završava na mjestima koja zbrinjavaju miješani komunalni otpad te je to ono što nas treba zabrinuti. Kada se govori o hrani i utjecaju na klimu, njezino bacanje je samo jedan mali dio problema koji je izrazito bitan. Ako proizvodimo jako puno hrane, trebamo se zapitati koliko smo pesticida za to koristili, koliko smo zemlje pretvorili u poljoprivredne površine te time smanjili kvalitetu tog tla i doprinijeli emisiji štetnih plinova, koliko smo vode upotrijebili“, poručio je.
Pozitivni pomaci
Ipak, pozitivni pomaci postoje. U odnosu na 2023. godinu, kada je Dukat proveo prvo istraživanje o bacanju hrane u sklopu projekta „Hrana se ne baca“, vidi se značajno smanjenje bacanja hrane u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda za čak 11 postotnih poena. Ovaj napredak zasigurno je rezultat, između ostalog, i osvješćivanja građana kroz navedeni projekt koji već dvije godine provodi niz aktivnosti usmjerenih osvješćivanju građana o važnosti i načinima smanjenja bacanja hrane u svakodnevnom životu.
“Bacanje hrane značajno doprinosi stvaranju stakleničkih plinova i klimatskim promjenama. Istovremeno, smanjenje bacanja hrane jedan je od najbržih, najjednostavnijih i najjeftinijih načina za smanjenje emisija – s konkretnim i mjerljivim učinkom na okoliš. Ohrabruje nas podatak da osvješćivanje građana daje rezultate: bacanje mlijeka i mliječnih proizvoda smanjeno je za čak 11 postotnih poena u odnosu na 2023. godinu, što nas čini posebno zadovoljnima", poručio je direktor Dukata Zoran Ković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....