Usporedbe radi, BDP po stanovniku u Paragvaju, prema UN-ovim podacima, iznosi 3485 dolara, a u Singapuru 50.087 dolara.
Hrvatska se svrstala na nezavidno 127. mjesto, koje dijeli s Indijom, Nepalom, Bahrainom, Bugarskom i Turskom.
Gallupovi istraživači proveli su oko 1000 intervjua u svakoj državi.
Sivi i crni postoci
Samo 57 posto Hrvata odgovorilo je pozitivno na postavljena pitanja, za razliku od 85 posto ispitanika u Panami i Paragvaju.
Najveći broj ispitanika u svijetu, 85 posto, odgovorilo je pozitivno na pitanje jesu li se prema njima odnosili s poštovanjem, 73 posto je reklo da je uživalo, po 72 posto je odgovorilo da se mnogo smijalo i da su bili odmoreni, a najmanje (43 posto) ih je dan prije istraživanja naučilo ili učinilo nešto zanimljivo.
Jedine dvije države u kojima je manje od polovice stanovnika reklo da se dan prije osjećalo dobro su Armenija (49 posto) i Singapur (46 posto).
- Rezultati nisu iznenađujući, iako moram priznati da bih za Hrvatsku očekivala nešto bolje rezultate - kaže dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta za društvena istraživanja “Ivo PIlar”, koju zbog čestog područja njezinih istraživanja nazivaju i “doktoricom za sreću”.
Najmanje ju je iznenadilo to što su na vrhu ljestvice države Južne Amerike, koje čine čak osam od 10 prvoplasiranih zemalja, a na dnu azijske zemlje.
- To je u prvom redu odraz kulturalnih razlika. Južnoamerikanci su iznimno veseli, slobodni i otvoreni narodi, koji se osjećaju dobro i onda kad im objektivno nije tako. S druge strane, azijski se narodi suzdržavaju od izražavanja emocija, osobito dobrih, negdje čak smatraju nepristojnim reći da si sretan i zadovoljan - kaže dr. Kaliterna Lipovčan.
Među prvih deset zemalja na Gallupovoj ljestvici nema niti jedne europske države. Najviše su se plasirale Nizozemska i Irska, koje sa 80 posto pozitivnih građana dijele 11. mjesto s Kanadom, Kolumbijom i Malezijom.
Hrvati najbrže ‘padaju’
Među europskim bivšim komunističkim zemljama najbolje se plasirala Poljska, na 70. mjesto, a najlošije Srbija, koja je na 144. mjestu!
Od država bivše Jugoslavije najpozitivniji su Kosovo i Slovenija.
- Hrvatima posljednjih godina prema svim istraživanjima opada osjećaj sreće. Zabrinjava to da Hrvatima razina sreće pada brže nego okolnim narodima - kaže dr. Kaliterna Lipovčan.
Varaju se oni koji misle da je presudan novac
Novac za sreću nije presudan - onima koji ga imaju. Naime, objašnjava dr. Kaliterna Lipovčan, sva su istraživanja pokazala da se materijalno stanje ne može dovesti u vezu sa srećom u skupini ispitanika koji imaju dovoljno da podmire osnovne životne potrebe. Kad se ni životne potrebe ne mogu podmiriti, odnosno kad čovjek od svojih prihoda ne može preživjeti, to će pak itekako utjecati na osobni osjećaj (ne)sreće.
- Nakon što možeš podmiriti osnovno - što se pak također različito definira od društva do društva i od zemlje do zemlje - gomilanje materijalnog bogatstva neće donijeti više sreće.