ZAGREB - U prvoj godini nakon ulaska Hrvatske u EU hrvatski građani kod većine aspekata ne očekuju nikakve promjene, bilo u negativnom ili pozitivnom smjeru, a jedino je u turizmu najveći broj onih koji očekuju poboljšanje, pokazuju rezultati istraživanja GfK-ova Centra za istraživanje tržišta.
Najveći dio građana očekuje negativan utjecaj hrvatskog članstva u EU na poljoprivredu i domaću proizvodnju, pokazuje istraživanje provedeno u lipnju na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika starijih od 15 godina.
Istraživanje o tome što će nam donijeti prva godina članstva u EU pokazuje kako svaki drugi stanovnik "Lijepe naše" misli da ćemo u prvoj godini članstva prvenstveno napredovati u turizmu, a to je jedino područje oko kojega vlada istinski optimizam.
Za većinu drugih područja građani drže da će ostati kao i prije, a za neka, kao što su poljoprivreda i domaća proizvodnja, više je onih koji očekuju negativan nego pozitivan utjecaj ulaska u EU.
Osim za područje turizma, relativno optimistično se gleda i na promjene koje će nastupiti u sudstvu, gdje trećina građana misli da će ono doživjeti poboljšanja u prvoj godini članstva, a tu su još zaštita okoliša, školstvo i zaštita potrošača. Optimizam je u pravilu više prisutan kod mlađih generacija i kod ljudi koji su višeg stupnja obrazovanja.
Kada je riječ o gospodarskom rastu i razvoju, koji bi sa sobom trebao donijeti rast zaposlenosti, tek svaki peti građanin Hrvatske vjeruje da će nam članstvo već u prvoj godini donijeti poboljšanje, a čak 41 posto ih je mišljenja da ćemo ulaskom u EU u prvoj godini doživjeti pad.
Najmanje optimistični su ljudi između 30 i 59 godina, dakle osobe u radno najaktivnijoj dobi i sa srednjom stručnom spremom. Više optimizma u gospodarski rast i povećanje broja radnih mjesta u prvoj godini članstva Hrvatske u EU imaju nezaposleni, nego oni koji rade. Pozitivna je činjenica što su najoptimističniji mladi koji se još uvijek školuju.
Regionalno gledano, stanovnici Like, Slavonije i Dalmacije su više optimistični u vezi gospodarskog rasta i porasta broja zaposlenih nego oni u Sjevernoj Hrvatskoj, Zagrebu ili Istri, unatoč nekim prognozama koje upućuju na to da bi upravo sjever Hrvatske i Istra mogli najviše profitirati ulaskom u EU.
Kod ostalih aspekata, kao što su bankarski sustav, zdravstvo ili sigurnost, oko polovice građana vjeruje da će stvari ostati kakve su i bile. Među ostalima ima više onih koji smatraju da prva godina u EU neće donijeti poboljšanje, iako su to područja uz koja su vezane vrlo konkretne mjere koje će građanima već od prvog dana ulaska u EU omogućiti određene prednosti i prilike koje do sada nisu imali, ističe GfK.