Električni romobili veliki su hit za izbjegavanje prometnih gužvi u velikim europskim gradovima. Alternativa automobilskom prijevozu pojavila se prije nekoliko godina, a sve više se koristi i u hrvatskim gradovima.
Njihova je prednost to što su lagani, laki za korištenje u gužvama, u slučaju da neki dio puta treba proći pješice, mogu se sklopiti i ponijeti, relativno su jeftini i ne proizvode ispušne plinove. Uza sve to, oni su i prave male jurilice. Ovisno o modelu, mogu postići brzinu od 20 do 30 kilometara na sat. Njihovo pojavljivanje na gradskim ulicama širom svijeta nije pratila i zakonska regulativa koja propisuje kako se koriste.
Naleti na pješake
To nisu bicikli, a iako imaju pogon, teško ih je svrstati među mopede. Korisnici se najčešće voze pločnicima, miješajući se s pješacima. I ubrzo su se počele događati nesreće - naleti na pješake ili bi pješaci izletjeli pred jureći romobil, a ni udari automobila na kolnicima nisu bili rijetki. Zbog sve brojnijih nesreća gradske vlasti u Parizu i Madridu već su “protjerale” e-romobile s pločnika na kolnike ili biciklističke staze, a tim putem idu i drugi europski gradovi.
U Hrvatskoj je situacija, kako nam tvrde u MUP-u, prilično jasna. Električni romobil nije motorno vozilo, a njihovi korisnici su pješaci! Tako je, naime, odlučio Ustavni sud. Zakonom o sigurnosti u cestovnom prometu električni romobil smatrao se mopedom. Odnosno, motornim vozilom čiji elektromotor ne prelazi snagu 4 Kwh i koji na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 kilometara na sat. To je značilo da se e-romobil može koristiti samo na kolniku, da vozač mora nositi kacigu i reflektirajući prsluk itd. No, Ustavni sud to je poništio i vratio e-romobil među pješake. Budući da nije riječ o motornom vozilu, može se koristiti na pločniku i nema obvezu vožnje samo po biciklističkim stazama. Brzina kretanja nije propisana, ali se navodi da se romobilist “dužan kretati primjerenom brzinom na način da ne ometa ostale građane na cestama i javnim mjestima”.
Prometni stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde da je to iznimno loše i opasno rješenje te žale što MUP pri aktualnoj izmjeni Zakona o sigurnosti cestovnog prometa nije drukčije kategorizirao to prometno sredstvo i postrožio uvjete njegova korištenja.
Vožnja preko zebre
Naime, s obzirom na sve veći broj e-romobila na pločnicima s dolaskom lijepog vremena, očekuju se i nesreće koje bi mogle biti fatalne za sve sudionike. To više što je iznimno teško vidjeti nekog romobilista sa zaštitnom kacigom ili reflektirajućim prslukom noću. Stoga naši sugovornici smatraju da bi trebalo uvesti nekoliko sigurnosnih rješenja koja bi mogla spriječiti nesreće.
Predlažu da se na nogostupu i u pješačkoj zoni ograniči brzina e-romobila na brzinu hoda, a na biciklističkim stazama do 30 kilometara na sat. Također se predlaže zabrana vožnje preko zebre osim gdje su biciklističke staze. Kao sigurnosna mjera predlaže se obavezno nošenje zaštitne kacige i reflektirajućeg prsluka po mraku.
Za razliku od e-romobila, zakonodavac je još 2013. prepoznao električni bicikl kao novo prometno sredstvo te ga uvrstio u Zakon o sigurnosti cestovnog prometa. Naime, bicikl se definira kao “vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom, čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h, ili prije, ako vozač prestane pokretati pedale”. U skladu s tim, na vozače električnog bicikla u prometu primjenjuju se sve zakonske odredbe koje se odnose i na “obične” bicikliste.