ZAGREB - Oporavak hrvatske ekonomije sporiji je od očekivanog i slabiji nego u drugim zemljama regije pa je svoje procjene za ovu godinu snizila i Svjetska banka, koja je dosad imala optimističnija očekivanja od većine drugih institucija.
Umjesto rasta BDP-a od 0,5 posto, sada očekuje pad od jedan posto. Od novih članica EU u recesiji još ostaju tri baltičke zemlje te Rumunjska i Bugarska, dok su ostale zemlje uglavnom profitirale od povećanja izvoza uslijed blagog globalnog oporavka.
Program ne smije čekati
- Sporiji rast u Hrvatskoj ukazuje na manjak povjerenja investitora u oporavak. To dodatno naglašava potrebu za bržom i odlučnom provedbom Programa gospodarskog oporavka, koji predstavlja čvrst temelj za nastavak oporavka - istaknula je Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke, pri predstavljanju polugodišnjeg ekonomskog izvješća za zemlje EU 10 plus Hrvatska.
Novi fenomen
Utjecaj krize na zaposlenost u početku je bio umjeren, ali zatvaranje radnih mjesta postaje sve intenzivnije. U lipnju je bilo 39 tisuća više ljudi bez posla nego u istom razdoblju lani, a najviše otpuštanja bilo je u industriji i građevinarstvu.
Otkaza bi bilo i više da privatni sektor nije pribjegao značajnom rezanju plaća i na taj način smanjio trošak radne snage. Svjetska banka to naziva “novim fenomenom” jer to do sada nije bio slučaj već je zbog čuvanja plaća rasla nezaposlenost.
Mnogi otpušteni radnici, kao i poslodavci koji žele izbjeći plaćanje doprinosa, izlaz su pronašli u sivoj zoni, gdje je zaposlenost u prvom kvartalu porasla čak 50 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pozivajući se na Anketu o radnoj snazi, Madžarević Šujster navodi da je u prvom kvartalu ove godine čak 150.000 ljudi radilo “nešto privremeno i neslužbeno”. Iako je navela podatak da je riječ o 75.000 ljudi više nego u istom razdoblju lani, podaci DZS-a govore da je ta brojka nešto manja.
Skupo zaduživanje
Naime, u prvom kvartalu 2009. u sivoj zoni radilo je oko 120 tisuća ljudi, a kvartal prije oko 107 tisuća. Svejedno, to govori da je od početka krize “procvjetao” rad na crno. To je dodatni problem za ionako nestabilni mirovinski sustav.
Vlada bi se, po ocjeni Svjetske banke, trebala ozbiljno i hitno pozabaviti sređivanjem javnih financija i smanjenjem izdataka proračuna kako bi smanjila potrebu za skupim zaduživanjem i poboljšala odživost javnog duga. Pritom su važne strukturne promjene, primjerice u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, koje će donijeti uštede u drugom roku. Pored toga, za poboljašanje stanja ukupne ekonomije i brži oporavak nužno je unaprijediti i poslovnu klimu, obrazovanje te inovacije.
Među najvažnijim zadacima je srediti mirovinski sustav
Svjetska banka ne očekuje velike uštede već u idućem rebalansu, nego mnogo važnijim smatra donošnje mjera koje će imati učinak na dulje razdoblje, osobito u mirovinskom sustavu. To se odnosi na sankcioniranje ranijeg odlaska u mirovinu, rješavanje problema povlaštenih mirovina i povećanje dobne granice umirovljenja. Ipak, primarni deficit (bez troška kamata), ocjenjuje, trebalo bi smanjiti više od dva posto BDP-a (oko šest milijardi kuna).
U trenutku kada je otežano vanjsko financiranje, a prihodi padaju, osobito važnim smatra se sačuvati stabilnost domaćeg financijskog sustava, ne samo zbog države već i zbog kućanstava i poduzeća. Ohrabruje blagi rast kredita poduzećima zadnjih mjeseci, ali istodobno raste udjel loših kredita u ukupnim kreditima. S oko 5 posto u 2008. godine ove bi godine mogao porasti na 10 posto.