Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) istaknuo je u srijedu zabrinutost zbog namjere subotičke gradske vlasti o uvođenju bunjevačkog jezika u službenu uporabu na području Subotice te ukazao na niz formalno-pravnih, političkih i jezikoslovnih argumenata koji su protivni toj namjeri.
U pisanoj izjavi predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov navodi kako je dodatno iznenađenje da je riječ o inicijativi čiji je podnositelj gradonačelnik Subotice Stevan Bakić, uz ocjenu da se tim činom "kao predstavnik vlasti jasno i nedvosmisleno svrstao na jednu stranu u identitetskim sporovima ovdašnje hrvatske zajednice".
Gradsko vijeće Subotice odlučivat će 4. ožujka o uvođenju bunjevačkoga jezika i pisma u službenu uporabu, za što, po mišljenju DSHV-a i hrvatskoga veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića nema pravne osnove, a inicijativi se oštro protivi i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Žigmanov je danas poručio kako DSHV, djelujući "s liberalnih načela i demokratskih standarda kada je riječ o slobodi izbora nacionalne pripadnosti svakog građanina", od osnutka ukazuje na činjenicu "da se država svojim politikama i postupcima miješa u ovaj spor tako da proaktivno, afirmativno i s politikama pozitivnog priznanja pristupa zajednici Bunjevaca nehrvata".
To se, po ocjeni Žigmanova, događa i sada, "a da istodobno spram onih Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima, a takvih je više od tri četvrtine, gradi i provodi politike s negativnim značajkama".
Ne dovodeći u pitanje legitimnost pokretanja procedure za izmjenu Statuta subotičkog gradonačelnika, DSHV ukazuje na prijepore ove inicijative budući da bi i „politička odluka“ morala imati svoje utemeljenje u zakonima i struci.
Žigmanov upozorava na znanstvenu, zakonsku i političku neutemeljenost inicijative
U obrazloženjima svojih stajališta DSHV i Žigmanov naglašavaju kako ne postoji formalno-pravna mogućnost uvođenja „bunjevačkog jezika“ u ravnopravnu službenu uporabu na području Grada Subotice.
Žigmanov se poziva na Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma Republike Srbije koji jezik određene nacionalne manjine uvodi u službenu uporabu ukoliko je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouoprave najmanje 15 posto, dok je pripadnika Bunjevaca nehrvata, kako navodi, prema popisu iz 2011. u Gradu Subotici 13.553, odnosno 9,57 posto od ukupnog broja stanovnika.
Čelnik DSHV istaknuo je kako do sada u Republici Srbiji ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije zabilježen slučaj „novog, slobodnijeg tumačenja zakona“ da je jezik jedne manjine, koje ima manje od 15 posto od ukupnog stanovništva, uveden u službenu uporabu.
Ovo će predstavljati mogući presedan, konstatira Žigmanov.
On naglašava i da je inicijativa subotičkog gradonačelnika protivna i pojedinim odredbama međudržavnog sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji. Ukazuje i na izjavu tjedniku „Hrvatska riječ“ veleposlanika RH u Beogradu Hidajeta Biščevića, kako treba uzeti u „obzir potencijalni negativni utjecaj inicijative na uzajamne odnose naših država u ovoj važnoj i osjetljivoj oblasti, osobito u vrijeme kad hrvatske institucije i političko vodstvo jasno i vidljivo djeluju na unapređenju položaja srpske manjinske zajednice, kao cjeline, u samoj Hrvatskoj".
Žigmanov inzistira i na "znanstvenoj apsurdnosti" oko slučaja „bunjevačkog jezika“ navodeći da u jezikoslovnim znanostima, i u Srbiji i u Hrvatskoj, kao neupitna figurira teza da se u svih bačkih Hrvata, pa i Bunjevaca, ima raditi tek o „govoru“ koji pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu. On, kako navodi, po „genetskolingvističkome kriteriju“ pripada hrvatskomu jezičnom korpusu, te se „ni u jednoj relevantnoj slavističkoj literaturi bunjevački govor nikad ne naziva jezikom“.
Čelnik DSHV-a poručio je uoči sutrašnje sjednice skupštine Grada Subotice kako se, na temelju svih iznesenih činjenica i argumenata, DSHV nada da će oni biti uzeti u obzir prilikom razmatranja ove inicijative te da će gradonačelnik svojom konačnom odlukom potvrditi svoju snažnu opredijeljenost europskoj budućnosti Subotice i Srbije.