Hrvatska Vlada bliže je dogovoru s mađarskim MOL-om o novom dioničarskom ugovoru u Ini, a hrvatski članovi Uprave ubuduće će imati veći utjecaj na poslovanje kompanije, otkrio je jučer ekskluzivno na konferenciji Jutarnjeg lista “Energetska budućnost Hrvatske” ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Lista za usuglašavanje
- Istina je da postoji lista koju usuglašavamo oko točaka gdje trebamo zajednički odlučivati i oko strategije kompanije. Ne može se dogoditi da direktori funkcioniraju izvan Zakona o trgovačkim društvima jer je neobično da hrvatski članovi Uprave imaju svu odgovornost, a da ne mogu upravljati procesima. I to su oni shvatili i prihvatili. Drugi dio se tiče zajedničkih odluka u što se investira, što je tržište, regija, što s rafinerijskim kapacitetima... - istaknuo je Vrdoljak na konferenciji u hotelu Esplanade na kojoj se okupilo stotinjak stručnjaka s područja energetike.
Pouzdana energija
Konferencija je prva u nizu koju će o aktualnim i bitnim gospodarskim temama organizirati Jutarnji kako bi dao doprinos društvenoj raspravi.
Pozdravni govor održao je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, uvodnu riječ imao je ministar Vrdoljak, a prezentacije su održali Vedran Jurić, direktor Sektora za investicije HEP-a, Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva, te Barbara Dorić, predsjednica Uprave AZU. Dinamičnu panel-diskusiju moderirao je Gojko Drljača, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg, a na njoj su sudjelovali Vrdoljak, Vedran Jurić iz HEP-a, Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa, Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacroa, te Niko Dalić, član Uprave Ine. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici ruskog i japanskog veleposlanstva, predsjednik Uprave Siemensa za Hrvatsku Mladen Fogec, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, predsjednik Uprave Končara Darinko Bago, direktor LNG-a Hrvatska Mladen Antunović, predsjednik HOPS-a Miroslav Mesić, Ivica Jakić, predsjednik Hrvatsko-švicarske gospodarske udruge, naftni konzultant Davor Štern, ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić i mnogi drugi.
- U Hrvatskoj se priča o energetici prečesto svodi na cijenu. Cijena jest bitna, ali najskuplja je energija ona koju nemaš kada ti je potrebna. Utoliko cilj svake strategije mora biti pouzdanost opskrbom energije. Takvu strategiju ne može formirati samo jedna vlada, već to mora biti rezultat žustrog dijaloga i konsenzusa - istaknuo je Ogurlić.
Ministar Vrdoljak poručio je kako energetska politika mora biti u najmanju ruku regionalna te kako projekt istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu nije politički popularan jer se najlakše zalagati za čist okoliš, ali da sve to, i turizam i bušenje i ekologija, mogu biti kompatibilni.
Vlast i oporba
- Najveći je rizik ne raditi ništa. Mi već 40 godina imamo platforme ispred Istre, nitko ih nije niti vidio. Jedna trećina hrvatske potrošnje dolazi s tih platformi. S tim argumentima trebamo raspravljati, a ne o tome tko više voli državu. I bez obzira na to koliko ću ja dobiti batina, nećemo stati. Hrvatska će biti energetski lider ovog dijela Europe i neću dozvoliti politiziranje - poručio je Vrdoljak.
Govoreći o Ini, Vrdoljak je potvrdio da su mađarskoj strani poslali prijedlog novog međudioničarskog ugovora te da su dobili korektan odgovor kako će sve dobro analizirati i dogovoriti idući krug pregovora.
Citirao je i Orbána, s time da je umjesto MOL-a govorio o Ini:
- Ina je perjanica hrvatske industrije, Ina je znanje, ona je perspektiva i ni po koju cijenu nećemo je dati. A on je vlasnik 25 posto MOL-a, a mi 44 posto Ine. Mislim da sam sve rekao - poručio je Vrdoljak. Otkrio je i u kojoj su fazi pregovori o novom ugovoru.
- Javnost želi da mi to napravimo brzo, i ja bih to htio, ali ne po cijenu da nemamo nikakav utjecaj u Ini, da ne znamo jesu li zainteresirani za istraživanja, da ne znamo kako će to osigurati financijski, da nas ne pitaju o povezivanju sa strateškim kompanijama koje dolaze...
Ako nemamo utjecaj u našoj najvećoj energetskoj kompaniji, onda ne trebamo ni imati dogovor. Dogovor samo može biti na obostranu korist. Nitko se ne petlja u model upravljanja, ali se petljamo u energetsku sigurnost zemlje i utjecaj sukladan vlasništvu - poručio je.
Dragan Kovačević pohvalio se poslovanjem Janafa i najavio kako će u ovoj godini tvrtka zabilježiti povijesnu rekordnu dobit. Govorio je i o investicijama te poslao jednu vrlo zanimljivu poruku.
- U Hrvatsku će doći strane investicije kada naši investitori budu potpuno aktivni, ali mi stalno imamo otpor prema svemu stranome. Bilo bi najbolje kada bi vlast mogla provoditi oporbene programe - zaključio je.
Niko Dalić, član Uprave Ine, govorio je o poslovanju Rafinerije Sisak te ponovio kako nikakva odluka još nije donesena, ali da Ina investira samo tamo gdje je to poslovno opravdano.
Slučaj Rafinerije Sisak
- Pitanje Rafinerije Sisak je kompleksno i mora se rješavati podržavajući potrebe zajednice, ali i gledajući poslovne rezultate. U pet do šest godina smanjena je potražnja za derivatima za 1,5 milijuna tona u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. Imamo višak od 50 posto kapaciteta, a to je problem u cijeloj Europi. Često se u medijima spominje zatvaranje Rafinerije Sisak, ali o tome nema nikakve odluke. Istovremeno u riječkoj Rafineriji želimo sagraditi postrojenje za obradu teških ostataka kako bi postala konkurentna na tržištu. Ina je najveći investitor u Hrvatskoj, a ulazimo samo u one projekte koji su poslovno opravdani - rekao je Dalić.
Kad je riječ o Plominu C, Vedran Jurić iz HEP-a objasnio je da će gradnja toga nadomjestiti Plomin 1 koji može raditi do 31. prosinca 2017.
- Potpisali smo ugovor o ekskluzivnosti s Arubenijem i nalazimo se u fazi pregovora - rekao je Jurić.
Reakcije: 'Jutarnji je pokrenuo ozbiljnu raspravu'
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak novinarima je nakon konferencije Jutarnjeg “Energetska budućnost Hrvatske” rekao kako će se samo uz ovakve panele podići osviještenost javnosti koja je izuzetno bitna za daljnji razvoj tehnologije u Hrvatskoj.
- Mene je impresionirala publika u kojoj je bilo mnogo eksperata koji su dodatno potaknuli govornike na ozbiljan pristup panelu. Našoj industriji i građanima razvoj energetike u budućnosti treba osigurati jeftiniju cijenu, sigurnu isporuku, izvoz znanja i strana partnerstva kako bismo postali lider u regiji - tvrdi Vrdoljak. Slično misli i Marin Zovko, predsjednik uprave Plinacroa, koji upozorava na važnost pitanja energetske budućnosti.
- Kada ljudi budu znali što mogu očekivati u budućnosti, neće više postojati strah od inovacije i eksploatacije naših resursa. Vjerujem da još nismo adekvatno istražili sve mogućnosti u tom području - kaže Marin Zovko.
Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, dodala je da još postoji niz strateških energetskih projekata koji se moraju predstaviti javnosti, a upravo će se održavanjem ovakvih konferencija građani s njima bolje upoznati.
- Do danas nije postojala adekvatna komunikacija s javnošću što se tiče razvoja na području energetike, a zapravo je komunikacija najvažnija kako bi javnost mogla donijeti educiranu odluku vezanu uz energetsku budućnost države - tvrdi Barbara Dorić.
Sabina Škrtić, pomoćnica ministra: Udio obnovljivih izvora energije značajno povećan
Sabina Škrtić iz Uprave za energetiku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva na konferenciji je predstavila prijedlog Zakona o obnovljivim izvorima energije i visoko učinkovitoj kogeneraciji.
- Priprema zakona bio je kompliciran proces u koji smo uključili širok spektar ljudi. Pokušali smo dati svakom problemu adekvatno rješenje i stvoriti platformu koja se može dalje širiti. Do danas Hrvatska je napravila izuzetno puno u razvoju obnovljivih izvora energije, primjerice 2012. na elektroenergetsku mrežu spojeno je bilo ukupno 173 MW snage iz elektrana, a 2015. povećano je na 412 MW - rekla je Sabina Škrtić na konferenciji Jutarnjeg.
Vedran Jurić, direktor HEP-a: HEP ima uravnotežen i dobar energetski miks
- HEP ima dobar i uravnotežen portfelj kad je riječ o energiji. Imamo osam termoelektrana te 26 hidroelektrana koje predstavljaju i obnovljive izvore energije i našu polovicu udjela u nuklearki Krško - rekao je Vedran Jurić, direktor HEP-ova sektora za razvoj. Istaknuo je poslovne smjernice u okviru kojih djeluje HEP, a temelje se na tri glavne točke; ekološki prihvatljiva proizvodnja, energetska efikasnost postrojenja i održivost poslovanja u tržišnim uvjetima.
- U HEP-ovu portfelju ono što je uvijek stabilno je energija na ugljen iz Plomina 1 i 2 koja su najkonkurentnija u termo sektoru, i nuklearna energija - kaže Jurić i dodaje da će Hrvatska do 2043. koristiti nuklearnu elektranu Krško.
Barbara Dorić, šefica AZU-a: Platforme na Jadranu tek na 10 kilometara od obale
Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, osvrnula se na navode opasnosti koje prijete eksploataciji nafte u Jadranu.
Navodi kako se u Hrvatskoj već 60 godina proizvodi nafta, a 40 godina aktivno se istražuju sve mogućnosti pa tako i naftne bušotine na Jadranu.
- Sjeverni i južni dio Jadrana potpuno je neistražen i može rezultirati novim otkrićima - kaže.
Novi regulatorni okvir donosi visoke tehnološke i ekološke standarde. Kao jedan od pozitivnih primjera navodi regulativu koju je donijela Hrvatska da se platforme ne smiju postaviti bliže od 10 kilometara od obale, a to je nešto što neke susjedne države koje buše na Jadranu ne rade.